Foto: S. JEŽINA
Kako je uvodno kazao Saša Drach, Voju Šindolića nije potrebno posebno predstavljati, jer se radi o našem najboljem i najčvršćem prevoditelju, koji nam je svojim prijevodima približio američku kulturu i književnost, ali i same autore s kojima se družio
RIJEKA U antikvarijatu Ex libris u srijedu je predstavljena knjiga »Jazz Beat – o utjecaju jazza na djela beat generacije i obratno«, koju je izabrao, preveo i priredio poznati dubrovački književnik i prevoditelj Vojo Šindolić, a objavila riječka izdavačka kuća Ex libris. Radi se o zbirci pjesama, ali i proznih djela poznatih književnika beat generacije koji su stvarali pod utjecajem jazz glazbe, posebice bebopa, koji je u 1940-ima preuzeo vodeću ulogu u razvoju te glazbe, a do danas je ostao njezinim najvitalnijim podžanrom. O vrijednosti izbora ovih djela i analizi povezanosti tih dviju umjetnosti na predstavljanju su uz autora sudjelovali Davor Hrvoj i Saša Drach.
Kako je uvodno kazao Drach, Voju Šindolića nije potrebno posebno predstavljati, jer se radi o našem najboljem i najčvršćem prevoditelju, koji nam je svojim prijevodima približio američku kulturu i književnost. Istaknuo je da osim što je veliki poznavatelj stvaralaštva književnika beat generacije, Šindolić je prijateljevao i dopisivao se s mnogima od njih, a u knjizi su svojim tekstovima, među ostalima, zastupljeni čuveni Jack Kerouac, Kenneth Rexroth, Allen Ginsberg i Lawrence Ferlinghetti.
Počelo s Ginsbergom
– Šindolić je od 1976. do 1979. bio urednik tada jedinog jugoslavenskog časopisa za rock glazbu Džuboks. Njegov interes za rock doveo ga je do jazza, a ovo je knjiga koja nas upoznaje od samih početaka s njegovim osobnim putem pisanja glazbe. Radi se o neobičnom spoju jazza i beat generacije književnika, jedinstvenoj knjizi koja govori o tome kako je jazz djelovao na beat i obratno, te kako se to međudjelovanje razvijalo – rekao je Drach, naglasivši da je Šindolić priredio dosada nepoznati materijal o važnome, konstitutivnom dijelu kulture 20. stoljeća, čiji utjecaj ne jenjava ni danas.
Na Hrvojevo pitanje kako je preživio s jazz glazbenicima koje nije baš lako pratiti, Šindolić je kazao da je četiri do pet godina živio u ritmu jazza i beata, onda bi isto toliko prevodio i pisao, pa se to ciklički tako ponavljalo sve do danas kada se vratio u rodni Dubrovnik, kojem mora vratiti dug prevođenja. Objasnio je da mu na početku nije bilo nimalo jednostavno, jer nije dobro znao engleski, a posebno se mučio s američkim engleskim. Bitnike je upoznao prevodeći Allena Ginsberga, koji mu je dao popis pedeset pjesnika.
– Krajem sedamdesetih Ginsberg me upoznao s beatnicima, koji su tada svi bili živi osim Kerouaca, a ujedno me upoznao s kompletnom američkom književnom i kulturnom scenom, od Susan Sontag do Patti Smith i Andyja Warhola. Budući da se više od četrdeset godina intenzivno bavim prevođenjem raznolikih djela bitnika, nije mi bilo teško prikupiti materijal za knjigu. Bitnike i jazz je povezivala jeziva patnja i količina boli, te potreba za slobodom i razumijevanjem. Beat doslovno znači ritam riječi koje se govore u poeziji, odnosno ritam u glazbi. Bez obzira na to je li riječ o poeziji ili glazbi, i u jednoj i u drugoj umjetnosti osnovna stvar je ritam.
Knjiga je podijeljena u tri dijela. Prvi naslovljen Bop prozodija, drugi Pjesnici Beat generacije, pjesnička renesansa San Francisca i jazz te treći dio Prilozi. Dizajn i prijelom Lane Grahek svi su hvalili, a kuriozitet je naslovnica u pet različitih varijanti. Pjesme su uobličene kao male bilježnice unutar knjige, a fusnote su vrlo pregledne na crnom paspartuu oko teksta pjesama.
Pionirski rad
Naravno ima raznolikih pjesnika koji su govorili svoju poeziju u pratnji jednog ili više jazz glazbenika. Povijest njihovih života još uvijek se istražuje i mogu slobodno reći da kad je u pitanju knjiga »Jazz Beat« da se radi o pionirskom radu, jer neka slična knjiga koja bi se bavila odnosom, tj. utjecajem bebop jazza na djela beat generacije i obratno još uvijek ne postoji nigdje na svijetu. No da bismo došli do pravih vrijednosti i rezultata treba proći još pedeset godina, treba se dogoditi odmak – dodao je Šindolić, podsjetivši da je beat generacija neformalni pokret pisaca i umjetnika koji je nastao iz druženja nekolicine istomišljenika u New Yorku krajem četrdesetih godina 20. stoljeća, a kasnije se sve s istočne preselilo na zapadnu obalu Amerike i preobrazilo u tzv. književnu renesansu San Francisca.
Pokret je svoj povijesni vrhunac doživio sredinom pedesetih godina, a rasprostranjenu popularnost šezdesetih godina prošlog stoljeća, osobito širenjem kontrakulturnih zbivanja i utjecajem na opći društveni život. Šindolić je zaključio da je rock’n’roll, uz nekoliko izuzetaka, prestao postojati krajem 70-ih godina 20. stoljeća, a jedino se jazz širi; između ostaloga na sceni su se pojavili sjajni glazbenici iz Japana, Koreje i Kine.
