Obljetnica

Prvih Makovih stotinu godina: Objavljeno autentično izdanje “Kamenog spavača”

Kim Cuculić

Fondacija »Mak Dizdar« osim objavljivanja knjige pokrenula je i čitav niz drugih aktivnosti, a cilj joj je promocija stvaralaštva jednog od najznačajnijih bosanskohercego-vačkih književnika, koji se smatra i hrvatskim piscem te je, primjerice, uvršten u Leksikon hrvatskih pisaca



U utorak, 17. listopada navršit će se 100. godišnjica rođenja pjesnika, novinara, urednika i profesionalnog pisca Maka Dizdara (Stolac, 17. listopada 1917. – Sarajevo, 14. srpnja 1971.). Ovim povodom objavljeno je autentično i definitivno izdanje njegove knjige »Kameni spavač« (prvi put objavljene 1966. godine), čiji je izdavač Fondacija »Mak Dizdar«.


Ova Fondacija pokrenula je i čitav niz drugih aktivnosti, a cilj joj je promocija stvaralaštva jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, koji se smatra i hrvatskim piscem te je, primjerice, uvršten u Leksikon hrvatskih pisaca.


Izraz volje autora


Snažan porast interesa i novih pristupa poetskom djelu Maka Dizdara kako u Bosni i Hercegovini tako i u inozemstvu govori o važnosti i trajnosti njegova prisustva u bosanskim pa, sve više, i u svjetskim književnim kretanjima. Društvo hrvatskih književnika već je u ožujku ove godine obilježilo 100. godišnjicu rođenja Maka Dizdara, a Fondacija »Mak Dizdar« i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića kao organizatori te Internacionalni univerzitet u Sarajevu kao suorganizator najavljuju Međunarodnu znanstvenu konferenciju »Mak Dizdar: prvih stotinu godina«, koja će biti održana u Sarajevu od 19. do 21. listopada ove godine.




Sudjelovat će renomirani stručnjaci iz BiH i inozemstva iz područja književnosti, lingvistike i povijesti kulture, a rezultat te konferencije bit će zbornik radova posvećen Maku Dizdaru.


Predsjednik Fondacije »Mak Dizdar« je piščev unuk Gorčin Dizdar, koji je urednik i autor predgovora »Kamenog spavača«, dok Bor Dizdar – također Makov unuk – potpisuje likovno oblikovanje i bosaničku transliteraciju u ovoj lijepo opremljenoj knjizi. Prema riječima Gorčina Dizdara, ova je knjiga posebna zato što se temelji na konačnom izdanju »Kamenog spavača« koje je autorizirao sâm Mak Dizdar pred svoju smrt i tu je i eksplicitno naveo da on to smatra konačnim izdanjem ovog djela.


U tom smislu ovaj »Kameni spavač« dosta se razlikuje od one verzije koja je u međuvremenu kanonizirana unutar bosanskohercegovačke književnosti, a autentično izdanje preporučuje se kao standard za sva buduća izdanja ovog djela.Priređivač Sanjin Kodrić u pogovoru je, među ostalim, naveo da je riječ o posljednjoj autoriziranoj, konačnoj verziji »Kamenog spavača«, odnosno verziji koja je izraz posljednje stvaralačke volje autora, ali i verziji koja je priređena za objavljivanje sukladno najvišim tekstološkim i književnopovijesnim standardima i kriterijima.

Kako dodaje ovo je i prvo, zasad jedino ovakvo izdanje, i u tom smislu razlikuje se više ili manje od svih drugih dosadašnjih izdanja »Kamenog spavača«, odnosno u pitanju je finalni tekst ove autorove knjige, kao i tekst koji bi se trebao smatrati kanonskim.


Knjiga »Kameni spavač« sastoji se od cjelina »Putovi«, »Slovo o čovjeku«, »Slovo o nebu«, »Slovo o zemlji« i »Poruka«, a objavljen je i dodatak iz drugog izdanja »Kamenog spavača«. Tu su i bilješke i rječnik manje poznatih riječi, fraza i pojmova. Stručna suradnica priređivača je Fatima Zimić, konzultantica za bosaničku grafiju je Lejla Nakaš, a ilustracije (motive sa stećaka) potpisuje Rudolf Kutzli.


Dostojno obilježavanje


Ovoga rujna na Indonežanskom međunarodnom sajmu knjiga u Jakarti izdavačka kuća Yayasan Pustaka Obor predstavila je indonežanski prijevod »Kamenog spavača« pod naslovom »Nisan Batu«. Tom prilikom indonežanski i malajski pisci čitali su poeziju Maka Dizdara, među kojima je bila i jedna od najpoznatijih indonežanskih pjesnikinja Toeti Heraty.


Kako ističu Gorčin i Bor Dizdar, dostojnim obilježavanjem 100. godišnjice rođenja njihova djeda najprije žele odati počast jednom od rijetkih pjesnika čiji su stihovi nadrasli uske krugove ljubitelja poezije i oblikovali biće i identitet čitavih generacija Bosanaca i Hercegovaca svih nacionalnosti i političkih uvjerenja.



prazan redAse ležitVojnik GorčinU zemlji svojojNa baštiniTuždiprazan redŽihA smrt dozivahNoć i danprazan redMrava ne zgazihU vojnikeOdohprazan redBil samU pet i pet vojniBez štita i oklopaE da ednomPrestanuGorčineprazan redZgiboh od čudne boliprazan redNe probi me kopjeNe ustreli strijelaNe posječeSabljaprazan redZgiboh od boliNepreboliprazan redVoljuA djevu mi ugrabišeU robjeprazan redAko Kosaru sretneteNa putevimaGospodnjimMoljuSkažiteZa vjernostMoju


– Proslavom ovog jubileja želimo se suprotstaviti atmosferi apatije i pesimizma i pokazati da je Bosna i Hercegovina država koja se brine o svojim velikanima i drži do svoje bogate kulturne tradicije. Prije svega, želimo mladima približiti važnost poezije Maka Dizdara i njegove vizije pravednije, bolje zemlje Bosne, i države Bosne i Hercegovine u koju vrijedi vjerovati… Kako je iza rata bilo bezakonje, Maka je svatko koristio kad je htio i kako mu je odgovaralo. Da bi se tome stalo na kraj, pokrenuta je Fondacija »Mak Dizdar«, kojoj je cilj promocija stvaralaštva Maka Dizdara. Fondacija želi trajno pratiti, objedinjavati i promovirati sve ono što se o Maku, ili inspirirano i inicirano Makovom umjetničkom ostavštinom – piše, govori i stvara.


Misija Fondacije je i podrška aktiviranju kulturne scene Stoca i Hercegovine: strašna ratna stradanja i vladajući aparthejd u Makovog rodnom gradu nisu jedini razlog tamošnjeg angažmana Fondacije »Mak Dizdar«. To su u mnogo većoj mjeri njegovo znamenito i ponosno intelektualno, kulturno i umjetničko naslijeđe, kao i prirodne i civilizacijske vrijednosti i ljepote koje Stolac i čitavu Hercegovinu čine jednom otvorenom pozornicom, galerijom i muzejom s golemim mogućnostima – ističu u Fondaciji »Mak Dizdar«.