Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
20. ožujka 2019.
Rezime sajma

Komentar Plovidba na leđima transatlantskog kita: 22. Sa(n)jam knjige u Istri opravdao najave

Plovidba na leđima transatlantskog kita: 22. Sa(n)jam knjige u Istri opravdao najave
Plovidba na leđima transatlantskog kita: 22. Sa(n)jam knjige u Istri opravdao najave
Autor:
Objavljeno: 13. prosinac 2016. u 10:22 2016-12-13T10:22:46+01:00

U svojoj prezentaciji svijetu Sajam je opravdao najave: gosti su bili relevantni, manifestacija organizacijski na očekivanoj visini, a autori su otišli sretni i zadovoljni. Sajam je odlično amortizirao gubitak od 400-tinjak tisuća »Hasanbegovićevih« kuna

Otkazivanje je muka i noćna mora svakog organizatora neke manifestacije. Ali ima i onih otkazivanja koja bi se uvjetno mogla nazvati slatkima, jer govore o tonu i fonu manifestacije same. Bilo je tako nekoliko telefonskih poziva i mejlova što portugalskog pisca Josea Luisa Peixota, što njegova menadžera, u kojima se dvojac ispričavao ekipi pulskog festivala autora Sa(n)jam knjige u Istri zbog nemogućnosti dolaska. Naime Peixoto je ušao u finale jedne od značajnijih, i lukrativnih, nagrada za književnost na portugalskom jeziku – nagrade Oceani – kada su pozivi krenuli, a osvojio ju kad su pozivi bili na vrhuncu.

Može se ta priča promatrati i kao sinegdoha ovogodišnjeg sajamskog izdanja, budući da je ugled gostiju u literarnom svijetu doista impozantan. U glavnoj temi Sajma, »Transatlanticu«, gostovali su redom važni pisci portugalskog jezičnog izraza (petog po veličini na svijetu) i samo da spomenemo finalista internacionalnog Bookera Josea Eduarda Agualusu, bilo bi dosta. Ali tu su bili i Ferrez, i Nuno Judice, i Bejan Matur, i Ines Pedrosa, i Jacinto Lucas Pires...

Ljubljana bere

A onda, bio je tu i najveći sirijski pjesnik Adonis. Kao odjek prošlogodišnje teme »Otok – geto – azil«, najveći reformator arapske poezije bio je u Puli i ostao jedan od najuglednijih gostiju u povijesti ovog Sajma, za novinara kulture mogućnost intervjua koji će ostati ubilježen visoko na ljestvici važnosti.

Kad se ne bi spomenuo regionalni program »Ljubljana čita«, bilo bi to nasilje nad istinom, jer program je raznovrsnošću i relevantnošću imena opravdano ponio titulu jednog od najjačih regionalnih programa dosad. Svetlana Makarovič, ta diva slovenske šansone, održala je kabare kakav Dom hrvatskih branitelja vjerojatno još nije vidio; Zoran Predin predstavio je knjigu i pjevao; Goran Vojnović nije pjevao, ali je predstavio knjigu, a bio je tu i Laibach u fenomenalno postavljenim, desakraliziranim u svakom smislu, Svetim srcima. A nismo ni zagrebli po ovom programu.
Uvijek Sajam donese i poneko originalno iznenađenje. Ove godine bio je to program »Noć pulskih galerija«, kad se sajamska karavana kretala od izložbe do izložbe četvorima pulskim galerijama, u svakoj krijepeći se »okusima Ljubljane«, tekućim i krutim.

Nije daleko od originalnog, no ne toliko iznenađujućeg, bio »Doručak s autorom« u izvedbi novog voditelja Aljoše Pužara. Bilo je malo treme i udivljenja, ali Pužar se elokventnošću, intelektualnom širinom i uz nužnu dozu kozerske duhovitosti sjajno snašao u programu koji se dugo asocirao isključivo uz ime Voje Šiljka.

U svojoj prezentaciji svijetu Sajam je tako opravdao najave: gosti su bili izuzetno relevantni, manifestacija je u organizacijskom smislu bila na očekivanoj visini, a autori su otišli sretni i zadovoljni. Barem oni koji su uspjeli ući u prgram. Za one druge uvijek ostaje nada da će im se selektorski timovi okrenuti u nekom od sljedećih izdanja Sajma.

Pop lektira

I tu bi priča o 22. Sajmu, koji je odlično amortizirao gubitak od 400-tinjak tisuća »Hasanbegovićevih« kuna, mogla biti gotova kad ne bi u njemu bio jedan program, posve mali, gotovo neprimjetljiv, a definitivno najvažniji: »Pop lektira«. Kao pravo čedo Sajma, nastao u glavi i izvedbi Slavice Ćurković, voditeljice Monte librića, ovaj program u prijepodnevnim satima dovodi organiziranim učenicima pulskih srednjih škola drugačije autore, na drugačiji način.

Pisci su to koji će teško ući u lektiru, što je kurikularni problem višeg tipa, no čini se nerješiv u društvu koje i dalje većim dijelom smatra da djeci valja servirati Marulića i »Ilijadu« kao ulaz u svijet književnosti, ne shvaćajući da su (digitalne) distrakcije kojima su ona danas izložena takve da bi cilj trebao biti »navlačenje« na književnost, a ne neuspješno ucjepljivanje klasika, koji će stvoriti samo odbojnost. No to se na kurikularnoj razini još dugo neće riješiti pa ne preostaje drugo nego djecu na knjigu navikavati izvan škole, u programima poput »Pop lektire«.

Sjajno to rade njegovi voditelji Emir Imamović Pirke i Kruno Lokotar, ali još sjajnije zvuče neke tihe najave da bi se taj program mogao proširiti i izvan (vremenskog) okvira Sjama pa, nedajbože, i kroz cijelu školsku godinu. Sajmu zato ne želimo ništa manje nego da u tome uspije, jer ako svi skupa ne odgojimo nove ljubitelje knjige, u bilo kojem formatu, džaba nam sve krečenje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka