Foto: Denis Lovrović
U paviljonima pet i šest zagrebačkog Velesajma smjestilo se tristo nakladnika iz trinaest zemalja, među kojima su Amerika, Kina i Rusija, koja se s vlastitim izložbenim prostorom nakon više godina vratila na Interliber
ZAGREB Dok su se na glavnoj pozornici smjenjivali uzvanici, otvarajući jučer 41. Interliber, najveći književni sajam u Hrvatskoj, Željko Međimorec, vlasnik riječkog antikvarijata i izdavača Ex Libris pocupkivao je na obližnjem štandu, očekujući da dostavljači svakog časa dovezu Ex Librisovu ovogodišnju izdavačku poslasticu: cjelovitog »Robija K« Viktora Ivančića, kultnu, najdugovječniju kolumnu u hrvatskome novinarstvu sabranu u pet knjiga, zbog koje se Ex Libris ove sezone, nakon devet godina stanke, vratio na Interliber.
Petoknjižje »Robija K«, zajedničko izdanje Ex Librisa, beogradske Fabrike knjiga i Srpskoga narodnog vijeća, moglo bi biti i metonimija onog što je Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, za naš list jučer opisao kao misiju Interlibera: da preraste u regionalni i međunarodni festival, kroz koji će Hrvatska »kulturno djelovati na područje našeg jezika, na kojemu knjiga može biti zajednički interes i integrirati društva s kojima smo vezani, usprkos ideologijama i dnevnim politikama«.
Živost od otvaranja
Kako bilo, ovogodišnji Interliber najveći je u više od četiri desetljeća dugoj povijesti: u paviljonima pet i šest zagrebačkog Velesajma smjestilo se tristo nakladnika iz trinaest zemalja, među kojima su Amerika, Kina i Rusija, koja se s vlastitim izložbenim prostorom nakon više godina vratila na Interliber. Do nedjelje, do kad je otvoren, sajam posjetiteljima nudi više od dvjesto književnih, obrazovnih i multimedijskih programa najrazličitije vrste i za sve uzraste..
Živost je bila vidljiva od samog jučerašnjeg otvaranja: od novih prijevoda Paula Coelha, za kojega vas reklame dočekuju i prije nego uđete u paviljone sajma, preko najvećih hrvatskih izdavača poput Školske knjige, Ljevaka i VBZ-a, koji dominiraju paviljonom pet, do šarolikog bogatstva manjih izdavača najrazličitijih usmjerenja, dječjih programa i multimedije u šestome velesajamskom paviljonu.
Uz prodaju knjiga, koje su na Interliberu jeftinije od dvadeset posto za nova do čak sedamdeset posto za stara izdanja, do nedjelje će na sajmu biti održana brojna predstavljanja knjiga, razgovori i skupovi, poput Sajma svjetskog obrazovanja u petak i subotu, koji će ponuditi informacije o školovanju u inozemstvu, ili »znanstvenoga kvarta«, koji se na Interliberu ove godine održava četvrti put.
Najboljem romanu koji u rukopisu pristigne na natječaj bit će dodijeljena V.B.Z.-ova književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman godine, a autoru uručena novčana nagrada u bruto iznosu od 100.000,00 kuna. Rok za slanje rukopisa na natječaj je 1. veljače 2019. godine, a rukopisi se predaju pod šifrom.
Brojna predstavljanja
Svakoga dana, u oba paviljona, održavat će se i po četrdesetak raznovrsnih predstavljanja knjiga i susreta s autorima. Jučer poslijepodne održan je okrugli stol o kontroverznome Zakonu o knjižnicama, dok će danas u 19 sati o djelu izraelskog povjesničara i futurologa, globalnoj publicističkog zvijezdi Yuvalu Noalu Harariju, autoru knjiga »Homo sapiens«, »Homo deus« i najnovije »21 lekcije o 21. stoljeću«, razgovarati Tvrtko Jakovina i Ivica Puljak.
U četvrtak, među ostalim, bit će proglašenje sudionika šireg izbora za nagradu Fric, dok će u petak prevoditeljica Anda Bukvić i dječja psihologinja Tea Knežević u 16.30 sati održati predavanje »Kako potaknuti i njegovati ljubav prema čitanju kod djece«. U petak od 18 sati, Dalija Orešković, Božo Kovačević i novinar Željko Ivanković predstavit će Ivankovićevu knjigu »Slučaj Agrokor – privatizacija i crony kapitalizam«, dok će sat kasnije Žarko Puhovski, Ivana Gregurić i Višeslav Kirinić govoriti na javnome razgovoru o budućnosti ljudskog roda.
Na Interliberu bit će, među ostalim, biti predstavljen i ruski prijevod romana Miljenka Jergovića »Gloria in excelsis«, biografija Branimira Štulića novinara Hrvoja Horvata, nova će izdanja predstaviti zagrebački Sandorf, a u četvrtak će biti i razgovor o izazovima prevođenja, na kojemu će sudjelovati prevoditelji i članovi Hrvatskoga društva književnih prevoditelja.