Grad: Rijeka
Danas: 26° vedro
Sutra: 6° 25° vedro
18. listopada 2017.
Strategija PGŽ-a

Okrugli stol: Knjiga nije politički relevantna

Tribina o izdavaštvu okupila je brojne sudionike – mnogi smatraju da se izdavaštvo ne može prepustiti isključivo tržištu / Snimio Roni BRMALJ
Tribina o izdavaštvu okupila je brojne sudionike – mnogi smatraju da se izdavaštvo ne može prepustiti isključivo tržištu / Snimio Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 20. ožujak 2015. u 7:49 2015-03-20T07:49:00+01:00

Sudionici tribine – nakladnici, autori, knjižničari i knjižari – skeptični su prema županijskoj strategiji: nema prave političke volje za promjene u izdavaštvu, knjiga je pretvorena u nepotrebnu nadogradnju, nema kapitala za objavljivanje knjiga...

RIJEKA  Četvrti okrugli stol na temu Strategije kulturnog razvitka Primorsko-goranske županije od 2015. do 2020. godine bio je posvećen knjizi i nakladništvu. Ovo je bila dosad najposjećenija tribina, a odazvali su se riječki nakladnici, autori, knjižničari i knjižari.

Uvod je održao Valerij Jurešić, županijski pročelnik za kulturu, sport i tehničku kulturu koji je prisutne upoznao s rezultatima ankete među građanima i intervjua s kulturnim stvarateljima. Analiza je provedena po subregijama: Rijeka, Obala, Zaleđe, Otoci i Gorski kotar.

  Anketa je pokazala da je književna ponuda najsiromašnija u Gorskom kotaru, dok je donekle zadovoljavajuća na obalnom području, u Rijeci i u primorskom zaleđu. Posjet knjižnicama i knjižarama u gorskom području, na otocima i u primorskom zaleđu u najvećem postotku je rjeđi nego jednom godišnje, dok podatak za Rijeku pokazuje da najveći dio anketiranih knjižnicu i knjižare posjećuje samo jednom godišnje.

Anketirani kulturni stvaratelji kao probleme izdvojili su nedostatak financijskih sredstava, loše prostore gradskih knjižnica u Rijeci i Crikvenici, prijelaz na e-knjigu, nestanak distribucije, kiosk izdavaštvo, manjak kapitala, slabljenje interesa publike i to što nema političke volje za promjene.
 

 Marginalizirani i nevažni

Anketirani su predložili da je potrebno razvijati knjižničnu mrežu i podržati Bibliobus, ulagati u opremu i informatizaciju, osmisliti mjere za spašavanje izdavaštva, obnoviti distribucijsku mrežu za knjigu, uvesti višegodišnje financiranje i raspodijeliti više novca na manji broj programa. Kao neki od odgovora na ove probleme ponuđeni su podrška privlačenju EU sredstava, cjelogodišnji natječaji, međusektorska suradnja i umrežavanje, županijska kulturna mreža koja otvara drugačiji pristup publici, povezivanje s obrazovnim sustavom.

Najavljene su i promjene u modelu financiranja i smanjivanje arbitrarnosti komisija koje odlučuju o programima, dok je fokus na okretanju prema publici.

  Prema ovako zamišljenoj strategiji za knjigu vrlo je kritičan Franjo Butorac, direktor Naklade Kvarner, koji smatra da se u pripremi strategije ipak trebalo krenuti od vrha.

  – Premda sam protiv centralizacije, mislim da se krenulo u potpuno krivom pravcu. Trebalo je krenuti od vrha, a onda prema županijama. Najprije je potrebna kulturna strategija na razini države. Danas u izdavaštvu svi rade sve, a nitko kako treba. Izdavači su ujedno i akviziteri, distribucije više nema, dok su svi veliki izdavači postali i knjižari. Mogućnost plasmana knjige na inozemno tržište ne postoji. Prema ovako postavljenoj strategiji vrlo sam skeptičan. Volio bih da uspije, ali mislim da će se teško realizirati. Nagle promjene nisu moguće bez velikih lomova – smatra Butorac, dodajući da je kod nas izdavaštvo marginalizirano i nevažno, a knjiga je u našem siromašnom društvu postala nepotrebna nadogradnja.
 
 

Relevantno ili komercijalno?

S Butorcem se dobrim dijelom složio Dragan Ogurlić, direktor Izdavačke kuće »Adamić«, koji je kazao da teško komunicira s predstavljenim materijalom.

  – Dolazim iz realnog sektora i svakog dana sam na tržištu. Iz te perspektive meni je predložena strategija za knjigu u sferi oblaka. Sredstva koja Grad Rijeka izdvaja za izdavačku djelatnost su uvredljiva, a toj se priči pridružila i Županija. Za knjižnu i nakladničku djelatnost Grad Rijeka za ovu je godinu izdvojio 200.000 kuna, što je jedva dostatno za tiskanje dvije monografije. Jedino rješenje za nas koji smo na tržištu je napraviti knjigu koja će se prodavati. No, što je s takozvanom društveno vrijednom knjigom? Brojke pokazuju da je u 2014. godini objavljeno nikad manje knjiga u Rijeci od riječkih izdavača. Nakladnici su u poziciji da financiraju nešto što je osuđeno na neizvjestan ishod. Nema kapitala za objavljivanje knjiga – osvrnuo se Ogurlić.
 
 

Knjiga ili komunikacija?

Ogurliću je replicirao Valerij Jurešić, postavivši pitanje kako su izdavači došli u tako uvredljivu situaciju i postali irelevantni? Odgovor je, smatra Jurešić, u pulsu javnosti koji definira što je važno. Društvo je to koje ocjenjuje gdje je kome mjesto, a u tom smislu društvena uloga nakladnika trebala bi biti relevantnija. Gorana Tuškan Mihočić, ravnateljica Gradske knjižnice Rijeka, ovome je dodala da je problem u tome da nema ni podataka o tome koliko su ljudi iz sektora knjige društveno relevantni. 

 
  U raspravu se uključio i Davor Mandić, novinar kulture Novog lista, koji problem vidi u tome što knjiga nije politički relevantna.

  – Grad Rijeka, primjerice, za kazalište izdvaja oko 70 posto sredstava za kulturu, jer je u Hrvatskoj odlučeno da je kazalište politički relevantno. Među strateškim manifestacijama Grada Rijeke nijedna se ne odnosi na knjigu. Zato je potrebno podizanje političke relevantnosti knjige – istaknuo je Mandić, koji je predložio pokretanje književnog centra.

  Velid Đekić, autor nekoliko knjiga, kazao je da najprije treba proizvesti knjigu:

  – Najprije knjiga, a onda knjižare, knjižnice i sve ostalo. Treba voditi računa i o društveno vrijednoj knjizi, dok će industrija uvijek pronaći svoje moduse opstanka. Mislim da se ne bi trebalo podcjenjivački odnositi prema kulturnim vijećima, jer su u njima ljudi koji objektivno i znalački rade svoj posao. Ne može se sve prepustiti tržištu – naglasio je Đekić.

  Replicirao mu je Valerij Jurešić, koji smatra da nije prva knjiga nego komunikacija, jer ako nema čitatelja – knjiga je besmislena. Zato se sada fokus pomiče prema novim oblicima komunikacije s čitateljima. U raspravu se uključio i akademik Petar Strčić, koji problem vidi u tome što kod nas predugo traju posljedice Domovinskog rata.

  – U pitanju je nesretni razvoj nakon rata. Sve ide naopako, ne samo u izdavaštvu. Ključno je kako stvoriti više novca – zaključio je Strčić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka