Iako još nije pošteno zahladilo, bliže se dani kad će se sve više vremena provoditi uz tople peći i radijatore ili ispod dekice. Tome se najviše raduju ljubitelji knjiga, a bez obzira koji im se žanr mili, u knjižare je pristiglo podosta noviteta, a mi smo za ovaj put izdvojili njih pet.

Philip Reeve: “Smrtonosni strojevi”

Knjiga “Smrtonosni strojevi” stiže u knjižare uoči početka prikazivanja istoimenog filma u kinima. Riječ je o epskoj avanturi, nevjerojatnom novom svijetu distopijske budućnosti koju stvara vrhunski pripovjedač Philip Reeve.

Priča počinje u trenutku kada veliki pokretni grad London lovi mali rudarski gradić. Kada jedan grad proguta drugi, preradi sve korisne materijale kako bi se oslobodila energija za pokretanje motoriziranih kotača koji gradu omogućuju putovanje. Međutim, londonski gradonačelnik ima puno veće planove od osvajanja malih gradova…

Nekoliko mladih ljudi udružit će se kako bi spriječilo katastrofu; među njima je i Tom, pripravnik u Londonskom povijesnom muzeju, koji se divi istraživaču i glavnom povjesničaru u gradskom cehu povjesničara Thaddeusu Valentineu.

Nakon što ga mlada žena pokuša ubiti, Katherine, povjesničareva kći, angažira Beavisa Poda, znanstvenika iz ceha inženjera ne bi li doznala istinu o svome ocu i njegovim aktivnostima. Zajedničkim snagama oni će razotkriti urotu Thaddeusa Valentinea i londonskog gradonačelnika koji tajno planiraju upotrijebiti oružje koje je uništilo Zemlju tisućama godina prije.

Philip Reeve poznati je britanski ilustrator i pisac. Rođen je u Brightonu, gdje je i odrastao. Godinama je ondje radio u knjižari te je producirao i režirao nekoliko kazališnih predstava. Osim toga, ilustrirao je više od četrdeset dječjih naslova, uključujući i velike hitove poput “Strašne povijesti”. “Smrtonosni strojevi” prvi je roman iz njegova najpoznatijeg serijala Kronike gladnih gradova.

Gabriel Tallent: Najdraže moje

Neobična i šokantna knjiga mladog autora Gabriela Tallenta već je u prvom tjednu objavljivanja zasjela na ljestvicu najprodavanijih knjiga New York Timesa, koji ju je proglasio “najboljom novom knjigom i nevjerojatnim prvim romanom”.

To ne bi bilo neobično da nije riječ o romanu koji svoju središnju temu prikazuje na beskompromisan način. Naime, glavna protagonistica romana, četrnaestogodišnja djevojčica Turtle (Kornjača), živi u osami sa svojim ocem koji je zlostavlja emocionalno i fizički.

Tema nije nova, ali način na koji se Tallent upustio u istraživanje svakako jest. On ne opisuje zlostavljanje maloljetnice samo kako bi nam pokazao kroz kakav ona pakao prolazi nego, upućujući nas na sitnice iz njihova svakodnevnog života, ide toliko duboko da čitatelja prisiljava da se prepusti i živi taj život s protagonisticom.

Martin na prvi pogled djeluje kao neki divljak što se sprema za kraj svijeta, ali ubrzo postaje jasno da ga pokreće duboka pesimistička filozofija. Spominju se u tekstu poznati filozofi, ali na vrlo prizeman, iako uvrnut način. Martin se zatvorio u misaono-emocionalnu čahuru iz koje ne može izići jer je vrlo logična, a za promatrača današnje civilizacije i gotovo neizbježna.

Njih dvoje žive životom koji se teško može povezati s našim modernim življenjem. To je život u kojem se Martin trudi obučiti Turtle za ono najgore. Tako ona postaje vješta u rukovanju oružjem i preživljavanju u prirodi. Iako ide u školu, ondje je usamljena i povučena jer skriva mračnu istinu – otac je u nju zaljubljen. Ona ga pokušava voljeti i to čini koliko god joj bilo teško. Autor iznimno vješto ulazi u um junakinje te razumijemo da se ona ne može oduprijeti ocu, ali ni sebi. Naziva se pogrdnim imenima i osjeća krivnju samo kada i pomisli da nešto nije u redu.

Tek kada u svojem lutanju šumama upozna dvojicu zanimljivih vršnjaka, u njezin svijet uđe novo i neočekivano svjetlo. Dotad se nije uspjela povezati ni s kim, osim s ocem i djedom. Djed je bio njezino utočište, no on premine pa ostaje sama u svojem svijetu – do Jacoba. On je, zajedno sa svojim najboljim prijateljem, vrlo zabavan i otkačen. Njihovi dijalozi toliko su nadahnjujući i simpatični da služe kao veliko olakšanje i Turtle i čitatelju. Epizode njihove zajedničke vrckavosti Turtle prilično zbunjuju jer takvo nešto još nije doživjela.

Budući da se smatra ružnom i neuglednom – za što je zaslužan, naravno, njezin otac – s Jacobom se povezuje polako, ali vrlo čvrsto. Zajedno proživljavaju neke pomalo nadrealne avanture. Tallent poznaje sve biljne i životinjske vrste iz tog kraja i uključuje ih u radnju tako da postaju dio romana.

“Nova junakinja naše generacije… Ovo je jedna od najvažnijih knjiga desetljeća”, piše “Harper’s Bazaar”. Ovu su knjigu odmah počeli svrstavati u velike američke romane. Brojni su čitatelji ostali zbunjeni, ali ne zbog intelektualne nedostupnosti – što je čest slučaj u modernoj književnosti – već zbog sasvim nove vizije kojoj nema paralele.

Gabriel Tallent rođen je u Novom Meksiku, a odrastao je u Mendocinu sa svoje dvije majke. Diplomirao je na sveučilištu Willamette 2012., a nakon toga je dvije godine proveo kao vodič u divljini sjeverozapadne Amerike. Danas živi u Salt Lake Cityju.

Ingrid Divković: Sanjari i borci

Zbirka autorskih blogova „Sanjari i borci“ sadrži poetsko-prozne tekstove o ljubavi, prijateljstvu, obitelji,  međuobiteljskim i partnerskim odnosima, o duhovnom razvoju i samoostvarenju, čovjekovoj potrebi za osobnim napredovanjem i rastom, o sazrijevanju, opraštanju,  zahvalnosti, i naposljetku, o čovjekovoj duši i njenom ispunjenju.

Četvrta knjiga Ingrid Divković “Sanjari i borci” zbirka je tekstova podijeljenih u šest tematskih cjelina, uz dodatni dio neobjavljenih priča. Posvećena je čitateljicama i svima onima koji je prate posljednjih godina na mrežnome dnevniku i na društvenim mrežama, odnosno sanjarima i borcima. To je koncentrat njezina dugogodišnjeg rada koji je, kako sama autorica kaže, nadahnjujuće mjesto za sve čitatelje, duše željne boljeg, kvalitetnijeg i svjesnijeg načina življenja.

Svaka je rečenica pomno osmišljena i ciljana tako da njezina poruka pogodi čitatelja, ali istodobno uspijeva zadržati ljepotu proze koja je često bliska poeziji.

Za Ingrid Divković, tridesettrogodišnju Riječanku rođenu u znaku Riba, kažu da je predstavnik nove generacije duhovno osviještenih žena koje stvaraju da bi spoznale sebe, ali i svijet oko sebe. Ona za sebe kaže da je tek obična žena koja kroz život korača desnom polutkom sanjara i lijevom polutkom borca. Autorica je publicističkih hitova „J..e li vas ego?“ i „Knjiga za divlju ženu“, te romana „Živi mi se“. Da su književnost i filozofija autoričine velike ljubavi dokazuje diploma Filozofskog fakulteta, a da joj je predavački poziv oduvijek bio suđen potvrđuje posao izvanrednog profesora na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci.

„Proza za dušu“ kakvu Ingrid kreira doživjela je svoj vrhunac početkom 2018. godine kada je osvojila nagradu za osobu godine u kategoriji književnost po izboru časopisa Cosmopolitan. Zbog svog sanjarskog, hipersenzibilnog karaktera Ingrid se voli opisivati ženom koja vidi, čuje i osjeća više nego što bi trebalo.

– Ingrid sam najbolje upoznala kroz osobne susrete, i sve više uviđam da ona zaista živi to o čemu piše. Slažemo se u tome da je najteže “lifecoachati” samu sebe. Obje pišemo o onome što proživljavamo, ne skrivamo suze i loše dane, i zato sam sretna što svoju metamorfozu mogu podijeliti s osobom koja je istovremeno i snažna i krhka, tko moju povredu i rastresenost briše mekim suosjećanjem i koja me nadasve dobro razumije, kaže Anđa Marić, spisateljica, blogerica i glazbenica.

Erin Watt: Slomljeni princ

Erin Watt (a to je zapravo pseudonim dviju autorica koje dijele istu strast) napisala je serijal za mlade koji obožavaju i stariji. Njezini su likovi tinejdžeri koji se svakodnevno suočavaju s problemima i ljepotama odrastanja. Njezini su likovi strastveni i eksplozivni, a upravo ta energičnost donijela joj je milijune obožavatelja diljem svijeta.

„Slomljeni princ“ drugi je nastavak serijala o obitelji Royal, o ocu Callumu Royalu i njegovih petero zgodnih sinova. Callum je uspješan biznismen te je sinove poslao u elitnu školu koja će ih pripremiti za život. Kako su majku izgubili, u njihovu domu nastala je rupa koju je teško popuniti.

Kako je Callumu njegov najbolji prijatelj, sada preminuli Steve O’Halloran, u zadatak ostavio da se pobrine za njegovu kćer, i njezin se život potpuno promijenio. U uvodnoj knjizi, u „Princezi od papira“ odvija se njihovo obostrano prilagođavanje na zajednički život, a u drugoj će sve biti malo mirnije? Ali nije tako.

„Slomljeni princ“ pravi je vrtlog intriga i nestabilnosti obitelji kojoj nedostaje svega osim novca. Ova se knjiga većinom bavi Reedom Royalom, koji je i najistaknutiji od braće. Njegova uloga vođe u školi narušena je nekim nemilim događajima te on sve više pada u očima zajednice. Nekoć mladić za kojim ludi svaka djevojka, Reed upada u probleme koji cijelu školu guraju prema kaosu.

Također čitatelji prate njegovu vezu s Ellom koja je počela, ali i naprasno završila u prethodnoj knjizi. Ella je čvrsta i nepokolebljiva mlada žena koja je svjesna da je novac neće usrećiti. Njezin je život prije Royalovih bio iznimno težak. Svojega oca nikada nije upoznala, a majka joj je nedavno preminula. Naučila je kako se nositi s teškim situacijama. No nije naučila kako ostati smirena kada se svijet čovjeka kojeg voli više od svega počne urušavati.

Ljubitelji tinejdžerskih serija poput „Riverdalea“, „Royalsa“ i sličnih doći će na svoje. Autorice su knjige pisale s naumom da stvore modernu sapunicu koja će se na malo tvrđi način baviti odrastanjem. Brojne rubne scene seksa, drogiranja i ludih tuluma prikazane su na način koji, iako ponekad eksplicitan, ove situacije prikazuje realistično. Iz tog je razloga serijal zanimljiv i starijim čitateljima koji vole intrige i strast u svijetu u kojem je bogatstvo uobičajeno – a s njime i problemi koji ga okružuju.

Erin Watt je kreacija dviju autorica bestselera koje je povezala ljubav prema odličnim knjigama i ovisnost o pisanju. Dijele iste stvaralačke ideje. Što im je najveća ljubav (nakon njihovih obitelji i kućnih ljubimaca, naravno)? Smišljanje zabavnih i katkad otkačenih priča. A najveći strah? Da će se razići.

Stephen King: Ono

Zastrašujuće remek-djelo i moderni klasik američkoga književnog velikana Stephena Kinga o sedmero odraslih ljudi koji se vraćaju u rodni grad kako bi se suočili s noćnom morom nastalom u njihovu djetinjstvu…, s bezimenim zlom koje zovu ONO.

Dobro došli u Derry, u američkoj saveznoj državi Maine. Derry je gradić koji jezivo podsjeća na rodno mjesto većine nas. Samo što je u Derryju jeza stvarna.

Bilo ih je sedmero i bili su djeca kad su prvi put spoznali što je strava. Sada su uspješni i zadovoljni muškarci i žene koji su „pokorili svijet“ svojim talentom, svatko na svoj način. Zbog obećanja koje su si dali prije dvadeset osam godina, ponovno se okupljaju na istome mjestu gdje su se borili protiv zlog stvorenja koje je lovilo djecu grada Derryja i hranilo se njima. Djeca su opet žrtve brutalnih ubojstava, a njihova se potisnuta sjećanja na to zastrašujuće ljeto vraćaju dok se spremaju još jednom suočiti s čudovištem koje vreba iz gradske kanalizacije.

U Kingovu sada već evergreenu, zlo dolazi iz prostora izvan svemira. Nemoguće je definirati čudovište koje je nastanilo kanalizaciju grada Derryja u američkoj saveznoj državi Maine. Izvanzemaljsko biće, Ono, preživljava hraneći se dječjim mesom začinjenim strahom. Kako bi se lakše približio „lovini“, Ono se često pojavi u obliku simpatičnoga klauna po imenu Pennywise koji se potom pretvara u najužasnije noćne more što ga njegove žrtve mogu zamisliti. Zbog svega toga, postavlja se pitanje: Može li cio jedan grad – kao Derry – biti uklet? Nitko u gradu ne zna za Ono, ali svi su, očito, pod njegovim čarobnim utjecajem. Stanovnici Derryja, iako trenutačno pogođeni i zgroženi ubojstvima i slučajevima nestanka, neobično brzo zaborave stravične događaje i krenu dalje sa svojim životima, ignorirajući to što bi trebalo prouzročiti kolektivni očaj i strah. Kao da je zlo dio svakodnevice.

King također u nekoliko navrata implicira da su i sami stanovnici Derryja prirodno zli, što je rezultat Onova utjecaja kroz stoljeća. Ono se pojavljuje svakih tridesetak godina i terorizira Derry hraneći se ljudskim mesom otprilike jednu godinu. Nitko ne zna otkad se izvanzemaljsko biće nalazi na tom mjestu, ali autor daje naslutiti da su u pitanju milijuni godina., Njegovo buđenje, kao i njegovo ponovno povlačenje, najčešće označavaju strašne epizode, točnije velike tragedije s mnoštvom žrtava – koje su nerijetko prouzročili sami stanovnici grada.

Roman počinje u jesen 1957. godine, kad je Derry pogođen izvanrednim lošim vremenskim prilikama i zbog obilnih kiša, veći dio grada je poplavljen. Jednoga dana, šestogodišnji George (Georgie) Denbrough izlazi igrati se na kiši s novim papirnatim brodom koji mu je pomogao izraditi pet godina stariji brat Bill. Georgie je prva žrtva klauna Pennywisea. Nakon njega, slijedi zastrašujući niz ubojstava djece koji se nastavlja do ljeta iduće godine. Nakon završetka školske godine, „Mucavi“ Bill Denbrough zajedno s vršnjacima Eddiejem, Stanom, Richiejem, Benom, Mikeom i Beverly skupljaju se u ono što u šali zovu „Klubom gubitnika“.

Osim osobnih i obiteljskih problema, sva djeca u klubu imaju nešto zajedničko: svi su preživjeli susret s Onim. Strah je nepodnošljiv, ali zajedno se osjećaju jačim i na neki način imaju odgovornost prema svima zaustaviti čudovište. Krajem ljeta, njih sedmero krenu u pohod protiv Onoga u kanalizaciju Derryja i uspiju poraziti ga. Prije rastanka, obećaju jedno drugome da će se ponovno udružiti ako se zlo vrati u Derry, bez obzira na sve. Telefonski poziv stiže dvadeset sedam godina poslije, kad Mike (jedini od gubitnika koji je ostao živjeti u Derryju) javlja ostalima, sad uspješnim ljudima u kasnim tridesetima, da se Ono vratilo… Hoće li održati riječ i vratiti se?

Stephen Edwin King, jedan od najslavnijih romanopisaca našega doba, autor je više od pedeset knjiga, a svaka od njih postala je bestselerom svjetske slave. Njegova epska djela “Ono” i “Kula tmine” samo su neka od brojnih knjiga koje su postale temelj za uspješnice na velikom platnu. Godine 2018. dobio je nagradu PEN America Literary Service Award, 2014. primio je Nacionalnu medalju za umjetnost koju mu je dodijelio predsjednik Barack Obama, a 2003. dobio je prestižnu nagradu National Book Award za izniman doprinos američkoj književnosti.

nove knjige, noviteti u knjižarama, Stephen King,