Objavljen hrvatski prijevod »Mitologije« Stevea Kershawa i Victorie Topping

Grčka mitologija, koja pričama o bogovima punima vrlina i mana poput ljudi i danas potiče na razmišljanje, tema je knjige »Mitologija« s tekstovima Stevea Kershawa i fascinantnim ilustracijama Victorije Topping, koju je u hrvatskom prijevodu objavila Školska knjiga.

Steve Kershaw, kojemu su Rim i Grčka u fokusu znanstvenog istraživanja i predavanja, ali i velika ljubav još od osnovne škole i učiteljice koja mu je nadahnuto govorila o Homerovoj »Ilijadi«, temi je pristupio na informativan i zabavan način.

Pedeset najmoćnijih bogova i božica, zemaljskih smrtnika i strašnih čudovišta predstavio je preglednim tekstovima u stilu ‘tko je tko’ enciklopedija. Svakome od njih posvetio je zasebno poglavlje, s osnovnim podacima o tome gdje su prebivali, kako su izgledali, što su odijevali, koji su im bili simboli i uloga, kakve su sve imali moći.

Uz prikaz složenih odnosa među njima, strasti i intriga obavijenih neobjašnjivim događajima autor na simpatičan način otkriva i poneku ‘triviju’, zanimljivost koja im daju životnost.

Čitatelj će tako saznati da se hrabri Zeus od svega bojao jedino izljeva bijesa svoje Here, najčešće uzrokovanim zbog toga što se previše družio s muzama, ali i da je Dioniz, koji je često jahao na panterama, svetim životinjama, uvijek bio nasmiješen, čak i kad je radio grozne stvari,Atena je bila zastrašujuća u bitkama u kojima je neprijatelje pobjeđivala inteligencijom, a ne sirovom snagom i gotovo uvijek je sa sobom nosila sovu, koja je postala zaštitni znak Atenjana i simbol mudrosti.

Jedan od najljepših bio je Eros, i danas se za nekoga kaže da je ‘lijep kao Apolon’, Narcisova je ljepota bila toliko čudesna da se zaljubio u samoga sebe, dok je Hefest, iako se ponosio snažnim tijelom, smatran prilično ružnim bogom.

Poznata je i ljepota Pandore, no manje je poznato da, unatoč izrazu o Pandorinoj kutiji, ona nije imala kutiju, već posudu pitos koja je bila dovoljno velika da pohrani tisuće nevolja koje ljudima donose tugu.

Za Helenu se govorilo da je imala »lice koje je porinulo tisuće brodova« i da je »najljepša žena na svijetu izazvala najveći rat svih vremena«. Ni stari se Grci nisu mogli dogovoriti je li bila zla i kakva je zapravo bila njezina uloga, no s Amazonkama je sve bilo jasno – prezirale su muškarce i ubijale sve koji su im se našli na putu.

Originalan i neuobičajen prikaz grčkih bogova, čudovišta i smrtnika

Puno je puta grčka mitologija inspirirala umjetnike, a među njima je i britanska umjetnica Victoria Topping koja je u ovoj knjizi dala originalan, neuobičajen prikaz starogrčkih bogova, čudovišta i smrtnika, koji još više dolazi do izražaja zahvaljujući velikom formatu knjige.

Njezini portreti intenzivnih boja, crvene, ljubičaste, zlatne, te brojnih neočekivanih detalja i slojeva dominiraju knjigom i sadržajno nimalo ne zaostaju za burnim, događajima iz života likova grčkih mitova.

Osim pojedinačnih priča o bogovima, smrtnicima i čudovištima, svoj su portret dobile i Muze (božice glazbe pjesništva i umjetnosti), Suđenice (moire, personifikacije sudbine odjevene u bijelo), a od čudovišta tu su, među ostalim, kentauri – pola ljudi, pola konji, grifoni – stvorenja slična lavovima s krilima i orlovskim kljunom, giganti – divovski sinovi Majke Zemlje, sirene koje su zavodile mornare glazbom i harpije – koje su bile pola ljudi, pola ptice.

Knjiga donosi i četiri mita – o dvanaest Heraklovih zadaća, o Odiseju, Trojanskom ratu i Argonautima, junacima koji su zajedno s Jazonom zaplovili lađom Argo i krenuli u potragu za zlatnim runom.

Grčka mitologija prisutna i danas u svakodnevnom govoru

Koliko je grčka mitologija i danas prisutna ponajbolje govore izrazi koji su ušli u svakodnevni govor. Za najbolje nogometaše kaže se da imaju Midin dodir, sportski komentatori rado će reći i da se neka momčad digla poput Feniksa iz pepela ili je pak na putu do pobjede prošla Scile i Haribde.

Modni dizajneri imaju svoje muze, rijetki će priznati da imaju Edipov kompleks, a mnogi izbjegavati narcisoidne osobe ili se boriti s herkulovskim zadaćama i Sizifovim poslom, krenuti u osobne odiseje i nadati se da im netko neće otkriti Ahilovu petu.

»Grčki bogovi i božice izgledaju poput muškaraca i žena, ali su snažniji, ljepši i imaju začuđujuće moći. Premda su besmrtni često se ponašaju poput ljudi, neprestano se svađaju, raspravljaju, negoduju, opijaju te čine najrazličitije opačine, no upravo su zato priče o njima toliko zanimljive«, ističe se u uvodu knjige.

Iako su priče prepune moćnih bogova, strašnih čudovišta, životinja koje govore i čarolija, i ljudi imaju važnu ulogu u mitovima, njihovi su junaci i junakinje odvažni smrtnici dojmljivih osobina.

Kako se dodaje, mitska su čudovišta zadivljujuća i strašna, a čak ih i bogovi i božice katkad teško mogu kontrolirati, pa se »junaci često moraju boriti protiv njih i pobjeđivati ih kako bi svijet za sve nas bi sigurniji i mirniji.«

S obzirom na to da su imena iz grčke mitologije složena i postoji nekoliko načina na koji se pišu u ovoj je knjizi odlučeno da se koriste ona najčešća, uz grčke inačice.»Mitologija« je objavljena u nakladničkom programu Školske knjige posvećenom djeci, osmišljenom kako oni knjige ne bi doživljavali samo kao izvor znanja, nego i zabave, te načina da istražuju svijet oko sebe.