RIJEKA » U klubu »Palach« održana je književna večer »Noć oštrih jezika« u organizaciji Algoritma i udruge Katapult. Svoje tekstove čitali su Andrej Nikolaidis (Crna Gora), Emir Imamović Pirke (Šibenik), Alen Mešković (Danska) i Željka Horvat Čeč (Rijeka), a s autorima je razgovarao Kruno Lokotar. Nekima od ovih pisaca zajedničko je to što imaju veze s Bosnom, a više u njoj ne žive, dok ih povezuje i kritičko progovaranje o stvarnosti kroz različite medije.

Pisac u Danskoj

Večer je otvorio Emir Imamović Pirke (Tuzla, 1973), nekad glavni urednik sarajevskih »Dana«, a danas pisac, novinar i scenarist. Napisao je romane »Jel netko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince«, »Tajna Doline piramida«, »Treće poluvrijeme« i »Vršenje dužnosti«. Prema njegovim romanima ili scenarijima, u raznim fazama produkcije, pripremaju se tri filma. O svemu tome bilo je riječi u »Noći oštrih jezika«. Pirke je, između ostalog, govorio o tome koliko mu je bosanska stvarnost inspirativna za pisanje:

   – Mislim da neću nikad biti toliko duhovit koliko je duhovita bosanska stvarnost. Bosna je puna nadrealnih priča. Jedan od primjera je fenomen bosanskih piramida. O tome pišem u »Tajni Doline piramida« i nekima je to zvučalo nevjerojatno, a onda sam im pokazao dokumentarnu građu na temelju koje sam pisao. To što se događa u Bosni nesreća je moje zemlje, a sreća moje književnosti. Za pisanje mi nikad nije trebala mašta, jer je u Bosni stvarnost uvijek luđa od svake imaginacije – osvrnuo se Emir Imamović Pirke, a bilo je riječi i o njegovoj knjizi »Vršenje dužnosti« koja je izišla u biblioteci »Balkan Noir«.

   Sljedeći gost bio je Alen Mešković (Derventa, 1977), koji nakon izbjeglištva u Istri od 1994. živi i radi u Kopenhagenu, gdje je objavio zbirku pjesama »Prvi povratak« (2009) i roman »Ukulele Jam« (2011) zbog kojeg je dobio trogodišnju stipendiju Državnog fonda za umjetnost. »Ukulele« je preveden na hrvatski i njemački jezik, a u pripremi su prijevodi na engleski, mađarski i slovenski. U razgovoru s Lokotarom autor je evocirao svoj odlazak iz Bosne i boravak u izbjegličkom centru u Puli. Prisjetio se i kako je stigao do Danske, a govorio je i o pisanju na danskom jeziku, o tome kako je uspio objaviti prvu knjigu u Danskoj te o tome kako u toj zemlji ima status pisca.

   Književna večer u »Palachu« ugostila je i riječku autoricu Željku Horvat Čeč (Belica, 1986), podrijetlom iz Međimurja. Objavila je zbirku pjesama »I zvijezde se smiju krhkosti« te zbirku kratkih priča »Kauboj u crvenom golfu«. Jedna je od autorica u zbirci poezije »Ima boljih stvari od suhe odjeće«, a objavljivala je i u brojnim časopisima. Željka Horvat Čeč čitala je svoju poeziju i prozu.

Identitet

Na kraju večeri nastupio je Andrej Nikolaidis (Sarajevo, 1974), koji je objavio niz proznih knjiga, a neke od njih su »Mimesis«, »Sin«, »Dolazak« i »Odlaganje. Parezija«, kao i »Devet« koji je upravo objavio Algoritam za biblioteku »Balkan Noir«. Osim fikcije, objavio je i knjigu eseja »Homo Sucker: Poetika Apokalipse«. Njegovi novinski eseji izazvali su prijetnje smrću i nekoliko sudskih procesa, a zbog jednog od njih Vlada Srbije uputila je demarš Vladi Crne Gore. Romani su mu objavljeni u petnaestak izdanja na raznim europskim jezicima.

   Govoreći o nekim svojim djelima, Nikolaidis se dotaknuo teme identiteta, istaknuvši da smo slobodni u izboru identiteta i da je identitet fluidno stanje koje se stalno mijenja. Sukladno tome, sve ono što nam je poznato kao obiteljska povijest zapravo je manje-više fikcija.