Neven Vulić, Anita Djörei, Xenia Detoni i Boris Perić
Roman »Nevoljnici – Zar je Mesija već otišao?« jedini je kojeg je Borbély objavio za života, a tematizira nečistu savjest i neke od demona mađarske povijesti 20. stoljeća
Prvi i jedini roman Szilarda Borbélyja »Nevoljnici – Zar je Mesija već otišao?« svojim je izlaskom 2013. godine snažno odjeknuo mađarskim kulturnim krugovima izazvavši brojne javne polemike. Burnoj recepciji ovog, po mišljenju mnogih, genijalnog romana, uvelike je pridonio i autorov suicid u veljači 2014. čime se, kako to biva, pobudio i međunarodni interes za opus Szilarda Borbélyja, autora brojnih pjesničkih zbirki, profesora mađarske književnosti na Sveučilištu »Lajoš Košut« u Debrecenu, prevoditelja s njemačkog i engleskog jezika te člana mađarske Akademije.
Borbélyjev roman u hvaljenom prijevodu u Xenije Detoni samo tri godine nakon izvornika objavljuje izdavačka kuća OceanMore, potvrđujući još jednom vrhunske kriterije u odabiru svojih naslova. Ovaj fascinantni roman stavlja Borbélyja uz bok najistaknutijeg mađarskog autora Laszla Krasznahorkaia, čiji je roman »Seiobo je bila tamo dolje« upravo objavio isti nakladnik.
Kolektivna šutnja
Radnja »Nevoljnika« događa se u zabačenom selu na tromeđi Mađarske, Ukrajine i Rumunjske krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, no vremenska je odrednica zapravo sporedna, budući da je vrijeme u selu kojim vladaju glad, neimaština, strah od drugog i od drugačijeg, od Židova, od Cigana, od komunizma… davno stalo.
Pripovjedač, jedanaestogodišnji dječak, osjeća da je njegova obitelj u selu predmet svakodnevne poruge, naslućuje da su odbačeni od zajednice, ali ne zna zašto. Odgovora nema jer se o prošlosti ne smije razgovarati, svi šute.
Na tu se mučnu i razornu šutnju društva osvrnula Anita Djörei, zamjenica mađarskog veleposlanika, književna povjesničarka i velika štovateljica Borbélyjevog opusa u kojem se propituju upravo teme o kojima se radije šuti.
– U mađarskoj povijesti brojne su traume s kojima se današnje društvo ne želi suočiti. Borbély je kroz svoju literaturu upravo ukazivao na nečistu savjest Mađara kad su u pitanju zločini iz međuraća ili odgovornost za deportaciju Židova, spomenula je Djörei samo neke od demona mađarske povijesti.
Strah i samoća
– Borbélyjev svijet lišen je dostojanstva i nade, sućuti i podrijetla, budućnosti, vjere i ljubavi, istaknuo je kritičar i prevoditelj Boris Perić, upozoravajući na pogrešku čitanja »Nevoljnika« kao autobiografskog romana, što on svakako nije jer se u njemu kroz univerzalne teme koje tretira – a to su strah i samoća – svi možemo prepoznati.
Perić posebno naglašava Borbélyjevu briljantnu naraciju – tekst mu je potpuno lišen dramatizacije, »piše kratkim, rezigniranim rečenicama u trpkom, beznadnom prezentu, s tek mjestimice ubačenim gorkim perfektom i tlapnjama futura« jer njegovi junaci nemaju ni prošlost, ni budućnost, samo posvemašnju sadašnjost defetizma tjeskobe i jada.
