Knjiga drama

“Mjesec na trgu” Srećka Cuculića: Rijeka kao živa pozornica zbivanja

Mladen Dorkin

Srećko Cuculić na predstavljanju nove knjige / Foto: M. GRACIN

Srećko Cuculić na predstavljanju nove knjige / Foto: M. GRACIN

Knjiga »Mjesec na trgu« kompozicijski je koncipirana od tri scenski dijalogizirane, uvjetno rečeno dramske dionice: »Mjesec na trgu«, »Smrt nepoznatog nobelovca« i »Irska via Žabica« 



RIJEKA – Svojom najnovijom knjigom »Mjesec na trgu« Srećko Cuculić, danas već poznati i priznati riječki i hrvatski književnik, obogatio je ne samo svoj osebujni literarni opus, već i voljenu mu Rijeku koja je živa pozornica svih zbivanja i događanja što se tako stvaralački nadahnuto, živopisno, maštovito i slojevito oglašavaju kroz mnoštvo životnih situacija i likova. Svestranim propitkivanjem specifične društvene sredine jednog lučkog mediteranskog grada, gdje je čeljad zaokupljena, što bi rekao Cesarić, svakodnevnim, praktičnim, zemnim stvarima, Srećko Cuculić ne gubi iz vida i divne uzlete ljudskog duha nadarenih, kao što je veliki riječki slikar Vladimir Udatny i položaj njegov u sveopćoj društvenoj indiferentnosti okoline prema duhovnim vrednotama života.


A opet, veliki umjetnik voli Rijeku, grad na Rječini, premda od pamtivijeka »manjka atmosfere koja iskri i oplođuje i vezuje, koja uspaljuje, a je li to baš takav grad«. Stvaralački život velikog slikara to ne potvrđuje. Jer Rijeka mu je i smisao života i nadahnuće; koliko je zaljubljen u slikarstvo, isto toliko i u Rijeku koju je obogatio začudnim ljepotama što već danas prenose i predaju čarolije njegova kista budućim vjekovima. Srećko Cuculić doista je duboko uronio u Udatnyjev svijet, i iskreno, neposredno i čvrsto se poistovjetio s duševnim stanjem umjetnika, što mu kao piscu nije strano; jer Cuculić je podjednako istinski majstor i pera i kista.


Tri drame


Knjiga »Mjesec na trgu« kompozicijski je koncipirana od tri scenski dijalogizirane, uvjetno rečeno dramske dionice: »Mjesec na trgu«, »Smrt nepoznatog nobelovca« i »Irska via Žabica«, gdje »Mjesec na trgu« u kontekstu knjige ima osobito značenje. Jer glavni je lik, kao što rekosmo, poznati i cijenjeni riječki slikar Vladimir Udatny koji Srećka Cuculića posebno stvaralački zaokuplja svojom osebujnom prirodom velikog talenta.




Impresioniran je životom i djelom umjetnika koji je trajno razapet neodoljivom potrebom da stvara s jedne strane, i ponižavajućeg položaja socijalno ugroženog čovjeka u jednoj sredini koja nema sluha za ljepote njegova stvaralačkog duha, s druge. U devet skladnih, jasnih, živih slika koje su logički povezane mjestom radnje – Rijekom, Cuculić je sugestivno progovorio i plastično oblikovao ljudsku i stvaralačku osobnost jedne slikarski prepoznatljive i do danas na riječkom prostoru jedinstvene i neponovljive veličine, a tako tragične sudbine. Srećko Cuculić je doista snažno oživio jedno davno prošlo vrijeme, sedamdesete godine dvadesetog stoljeća, povijesno potresene slomom Hrvatskog proljeća.


Smrt nepoznatog nobelovca


Drugi dramski tekst u Cuculićevoj knjizi »Mjesec na trgu« je »Smrt nepoznatog nobelovca«, maštovita vizija jedne izrazito posrnule malograđanske sredine u kojoj gradsko podzemlje bitno određuje i diktira život obitelji Marijana Kovača kojega je mafija kidnapirala kad je pukao glas da je kao pisac dobio Nobelovu nagradu. Sve što se dalje zbiva, jednako u obitelji Kovač, kao i u svijetu mafije, vezano je za Gazdu podzemlja i podčinjene mu otmičare koji »za nj traže veliku otkupninu«. »Smrt nepoznatog nobelovca«, u podnaslovu »Crna komedija u pet činova«, mračna je slika totalne degradacije svake ljudskosti u čovjeku, jagma za novcem poprima gotovo iracionalnu dimenziju; družina dugoprstića podzemlja ne odriče se svoga zalogaja, posegnut će i za najstrašnijim torturama da bi »nobelovac« priznao da je doista dobio Nobelovu nagradu, a kad se to dogodilo, svi su se razbudili i angažirali da se što više čuje njihov blagonakloni odnos prema uglednom piscu, »nobelovcu«, razumije se, primjereno njihovoj društvenoj funkciji: Gradonačelnik, pročelnica za kulturu, oglasilo se i ministarstvo, televizija, obitelj…


Malograđansko društvo


Filmskom brzinom prepleću se čudne situacije: obilje naglih obrata, cuculićevski šokantnih okolnosti, iznenađenja. I tako dok su svi gramzljivo zaokupljeni velikim novcem, »nobelovac« Marijan Kovač iskoristit će trenutak gužve u podzemlju, međusobno obračunavanje mafije, da bi se u ludom bijegu pred onima koji su ga uhitili našao pod kotačima gradskog bibliobusa. Tekst »Smrt nepoznatog nobelovca« tematski je povezan s »Mjesecom na trgu«.


U oba scenska ogleda apostrofiran je odnos malograđanskog društva i primitivnih moćnika prema stvaralaštvu i stvaraocima, prema kulturi uopće. U knjigu je uvrštena i Cuculićeva posljednja drama »Irska via Žabica«, u kojoj se autor bavi aktualnom temom masovnog odlaska Hrvata u Irsku.


Vladimir Udatny


Hrvatski slikar Vladimir Udatny rođen je 1920. u Voćinu, tako da će sljedeće godine biti 100. godišnjica njegova rođenja (umro je u Rijeci 1972.). Diplomirao je 1949. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Lj. Babić, O. Mujadžić), gdje se usavršavao iz grafike kod T. Krizmana i slikarstva kod M. Tartaglie. Od 1952. živio je u Rijeci. Slikar je brzih stilskih promjena; isprva je radio u duhu postimpresionizma približivši se apstrakciji, potom je bio blizak nadrealističkom i metafizičkomu slikarstvu u kojem se naslućivao hiperrealizam.