Dvogodišnji edukacijski ciklus suradničkog projekta Ministarstva kulture i DeVos instituta obuhvaća četiri tematske cjeline – planiranje i uspjeh u umjetnosti, prikupljanje novčanih sredstava, strateško planiranje te upravljanje
RIJEKA Odabrani djelatnici 20 hrvatskih kulturnih institucija imat će priliku u sljedeće dvije godine usavršiti svoje menadžerske sposobnosti u sklopu međunarodnog suradničkog projekta Ministarstva kulture RH i DeVos Instituta iz Washingtona. Na natječaj za besplatnu edukaciju menadžera u kulturnom sektoru prijavilo se ukupno 55 institucija, a od 20 odabranih pet je udruga.
Intedisciplinarnu edukaciju odradit će tako djelatnici Umjetničke akademije u Osijeku, Udruge za promicanje kulture »Kulturtreger«, Gradskog kazališta Žar ptica, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Hrvatskog restauratorskog zavoda, HNK-a u Varaždinu i u Zagrebu, Galerije Klovićevi dvori, Gradske knjižnice Rijeka, Kurziva – Platforme za pitanja kulture, medija i društva, Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Muzeja Međimurja, Udruge Voda, Pogona – Zagrebačkog centar za nezavisnu kulturu i mlade, Muzeja grada Splita, Odjel kulture Studentskog centra u Zagrebu, Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatskog dizajnerskog društva, festivala Eurokaz i Artizana filma. Djelatnici posljednje četiri institucije sudjelovat će samo u seminarima, kažu u Ministarstvu kulture.
DeVos institut za kulturni menadžment djeluje u sklopu Centra za izvedbene umjetnosti J. F. Kennedy, i jedan je od vodećih instituta u svijetu za profesionalno usavršavanje menadžera u kulturi te jednako brine o uspješnom poslovanju institucija, kao i kvaliteti njihovih programa. Vrijednost ovog Instituta najviše dolazi do izražaja u potpori kulturnim institucijama koje u kriznim situacijama uz sve manje sredstava moraju uspješno poslovati i zadržati visoku razinu kvalitete programa. Svoje znanje i iskustvo potvrdili su nedavnom donacijom obitelji DeVos u iznosu 22,5 milijuna USD.
Učiti od autoriteta
Edukacijski ciklus obuhvaća četiri tematske cjeline: planiranje i uspjeh u umjetnosti, prikupljanje novčanih sredstava, strateško planiranje te upravljanje. U sklopu grupnih seminara polaznici će učiti kako pronaći donatora, kako privući publiku, utemeljiti održivo poslovanje i zadržati donatore, kreirati krug donatora, sponzora, poklonika, volontera i članova te kako stvoriti novčani fluid neophodan za funkcioniranje umjetničkih organizacija.
Kako navode u MK-u, uz grupne seminare nastavni ciklus obuhvaća i on-line radne grupe te individualne konzultacije, a prvi seminar održat će se 4. listopada u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Vodit će ga Michael Keiser, osnivač DeVos Instituta za kulturni menadžment, jedne od vodećih takvih institucija u svijetu.
Jedina riječka kulturna institucija, a ujedno i jedina knjižnica koja je prošla na natječaju za besplatnu edukaciju je Gradska knjižnica Rijeka. Za njenu ravnateljicu Goranu Tuškan Mihočić to je velik uspjeh.
Prilika se ne propušta
Kristian Benić, koji je uvelike zaslužan za propulzivnost Gradske knjižnice i njenu javnu vidljivost, također je zadovoljan što će imati priliku unaprijediti svoja znanja.
– Reći ću pomalo trivijalno i klišejizirano, no prilike za učenje se ne smiju propustiti, što je istina od koje ne treba bježati i onda kada ne zvuči cool. Domaće ustanove u kulturi, pa i one riječke, zbog niza razloga nalaze se u vrlo osjetljivoj fazi egzistencije, a dobro upravljanje od mikro do makro razine može činiti presudnu razliku u budućem radu. Na neki način svi postajemo menadžeri, ako ništa drugo, vlastite profesionalne osobnosti, ma koliko god to zvučalo japijevski i odbojno.
Posebno mi je drago što je prema planu radionica i predavanja najistaknutije educiranje o financiranju i općenito potrazi za novčanim sredstvima što je zasigurno nešto s čime u kulturi imamo najdubljih problema i gdje povlačimo najviše frustracija.
Zanimljivo je što smo mi i jedina knjižnica u izboru dok ostali sudionici dolaze uglavnom iz područja muzejske djelatnosti i izvedbenih umjetnosti. To je posebno važno obzirom na činjenicu da su knjižnice punokrvne javne i društvene ustanove čiji značaj, funkcije i mogućnosti daleko nadilaze djelovanje u uskom području kulture, posebno onoj elitističnog i tradicionalnog tipa – kaže Benić.
