Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. studenoga 2019.
Velika manifestacija

Međunarodni Sajam knjiga u Beogradu ove godine bez organiziranih riječkih izdavača

Foto: Damir Škomrlj
Foto: Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 25. listopad 2017. u 18:08 2017-10-25T18:08:22+02:00

BEOGRAD Izdavači s područja Primorsko-goranske županije ne sudjeluju organizirano na ovogodišnjem Beogradskom sajmu knjiga, koji će trajati do 29. listopada. Rekao nam je to Valter Lisica, predsjednik Strukovne skupine dizajnera, grafičara i nakladnika ŽK-a Rijeka. Na Sajmu je ipak prisutna jedna autorica iz Rijeke – Vedrana Rudan – koja će na štandu beogradskog izdavača Lagune potpisivati nedavno objavljeno reizdanje knjige »Dabogda te majka rodila«.

Na 62. beogradskom sajmu knjiga predstavit će se više od 450 domaćih i inozemnih izlagača, među kojima i udruženi nakladnici iz Hrvatske. Uz moto ovogodišnjeg sajma »Ključ je u knjigama« gost je, simbolično, njemački jezik, a kroz program »Četiri zemlje, jedan jezik« suvremeni autori iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Lihtenštajna predstavit će se kroz 1.000 knjiga, od kojih 350 premijerno. Gošća i glavna zvijezda ovogodišnjeg Beogradskog sajma knjiga je dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2009. godine Herta Müller.

U okviru pratećih sajamskih programa bit će obilježeno 125 godina od rođenja Ive Andrića, 150 godina od smrti Charlesa Baudelairea, 170 godina Njegoševa »Gorskog vijenca«, te pet desetljeća od prvih izdanja romana »100 godina samoće« Gabriela Garcie Marqueza i »Derviš i smrt« Meše Selimovića.

U ime počasnog gosta Sajma prisutne je na otvorenju u nedjelju pozdravio Karl-Markus Gauss, austrijski pisac i publicist, koji je govorio o nogometašu Marku Arnautoviću, Vuku Karadžiću te Petru Preradoviću, velikom hrvatskom pjesniku koji je u Beču stanovao u Mađarskoj ulici, na samo nekoliko minuta od Marokanske ulice u kojoj je živio Vuk Karadžić.

Osvrnuvši se na slogan ovogodišnjeg Sajma »Četiri zemlje, jedan jezik«, Gauss je napomenuo da Njemačka, Švicarska, Lihtenštajn i Austrija sudjeluju u zajedničkoj povijesti, ali da još od srednjeg vijeka imaju svoje osobitosti i različit razvoj. To je dovelo do stvaranja brojnih dijalekata, čak i nekoliko varijanti njemačkog književnog jezika. Stoga ne postoji jedna obvezujuća norma, već nekoliko različitih varijanti standardnog jezika, podsjetio je Gauss.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.