Sljedeći logičan korak bio je pokušati izdati nešto izvan Hrvatske - Morea Banićević
Nakon početnih uspjeha s prvom knjigom, riječka autorica romana za djecu postala je žrtvom turbulencija na domaćoj hrvatskoj sceni, ali i nekih njenih inercija, no nije se predala...
RIJEKA Ime Moree Banićević u hrvatskoj književnosti pojavilo se 2015. godine, kad je ovoj autorici u Algoritmu objavljen avanturistički fantastični roman za djecu »Demon školske knjižnice«. Uslijedili su intervjui, određena popularnost knjige, žanrovska nagrada Sfera, i onda muk.
Barem što se šire javnosti i glasa u njoj tiče. No nedavno stiže nova informacija; da se autoričine knjige, sada već više njih, odlično prodaju u Srbiji, pri čemu se govori i o nakladama od osam tisuća primjeraka, što je u Hrvatskoj rezervirano samo za najveće zvijezde.
Tragom te informacije kontaktiramo autoricu i saznajemo za jednu doista lijepu književnu, ali i životnu priču o upornosti i vjeri u sebe i svoje sposobnosti.
Naime Banićević i njena prva, a onda i druge knjige, bile su žrtvom domaćih izdavačkih okolnosti i svojevrsne inercije tržišta. Nakon početnog uspjeha knjige, dolazi do sloma njena izdavača Algoritma, pa knjiga, koja je u međuvremenu rasprodana, ne odlazi u dotisak.
Banićević tada počinje potragu za novim izdavačem, koji bi objavio i tu prvu, ali sada već i drugu knjigu, nastavak pod naslovom »Dvojnici iz tame«, no u tome ne uspijeva. Autorica kaže da je to i zato što komunikacija s domaćim izdavačima nije jednostavan zadatak.
– S većim dijelom hrvatskih izdavača, bar što se književnosti za djecu tiče, nije bilo lako ostvariti komunikaciju.
Ukratko, često nisam dobila ni odgovor na postavljen upit o mogućoj suradnji. U nekoliko navrata sam, pak, dobila odgovor da žele tiskati knjige toga žanra, ali ne od domaćih autora – kaže Banićević, dodajući da je sljedeći logičan korak bio pokušati izdati nešto izvan Hrvatske.
Morea Banićević rođena je u Rijeci, diplomirala je hrvatski i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a radi kao profesorica engleskoga jezika u osnovnoj školi. Dosada je objavila tri romana: »Demon školske knjižnice«, »Dvojnici iz tame« i »Tragovima Crnog Petra«.
Uspjeh s Lagunom
Banićević je potom poslala e-mail s upitom o suradnji u beogradsku Lagunu, nakon čega su zatražili da im pošalje roman na čitanje. Nakon nekoliko tjedana stigao je odgovor da ga žele objaviti. I tako je počela njena priča s Lagunom. Godine 2016. objavljen je »Demon« u početnoj nakladi od 2.500 primjeraka.
– Prvo što me ugodno iznenadilo, bila je Lagunina brzina reakcije i lakoća komunikacije. Imala sam sreću da nakon sjajne Anite Peti-Stantić (urednice »Demona« u Algoritmu, op. a.) naletim na još jednog izvrsnog urednika i književnika za djecu, Zorana Penevskog. Sa Zoranom surađujem i danas, a ono što me kod njega posebno oduševilo je njegova točnost, spremnost na dogovore i radna organiziranost, odnosno, visoka profesionalnost u radu – kaže Banićević, i dalje iznenađena tolikom prodajom knjiga. Naime nije očekivala da će se knjige prodati u sada već više od osam tisuća primjeraka. »Demon« je trenutno u četvrtom izdanju, a »Dvojnici iz tame« u drugom.
Morea Banićević
No nije sve trulo u državi Hrvatskoj. Banićević kaže da su neke od tih knjiga završile i u rukama domaćih mališana koji su odlučili pročitati nove pustolovine družine iz prve knjige, a nisu više htjeli čekati da naši izdavači reagiraju. Pritom su glavnu ulogu odigrale »izvanredne žene koje rade u Gradskoj knjižnici Rijeka«, Verena Tibljaš i Sanja Alijević, koje su u Striboru organizirale susrete s čitateljima i onda kad je jedino dostupno izdanje bilo Lagunino. Potaknuta podrškom svih tih ljudi, Banićević je nastavila tražiti novog izdavača u Hrvatskoj i u tome konačno i uspjela.
Nakon što je u Laguni izišao treći nastavak prvih dvaju romana, pod naslovom »Tragovima Crnog Petra«, u Hrvatskoj je Banićević ove godine započela suradnju u izdavačkoj kući Hangar 7, koja je objavila i njena prva dva romana, dok će treći izaći iduće godine.
Hrvatska i srpska izdavačka scena
O razlici između hrvatske i srpske izdavačke scene ova uspješna autorica ne želi generalizirati, s obzirom na to da, kako kaže, ne poznaje druge srpske izdavače osim Lagune.
– Ono što pouzdano znam jest činjenica da Laguna uspješno surađuje s domaćim i stranim autorima te da ima izvanrednu distribuciju unutar (i izvan) svojih četrdesetak knjižara te vrlo preglednu internetsku trgovinu. Prevodi se i objavljuje puno naslova, teško je sve i popratiti. Zahvaljujući Laguninoj širokoj distribucijskoj mreži, knjigu je moguće kupiti i u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini – zaključuje Banićević priču koja može poslužiti i kao uputa autorima da ne odustaju od vjere u svoje pisanje ako na početku naiđu na početno nerazumijevanje okoline, prije svega izdavačke scene, koja ne reagira uvijek sukladno kakvoći teksta, a ponekad, uz obilje pogrešnih procjena, čak ni na njegov ekonomski potencijal. I to unatoč tome što joj je baš procjena ekonomskog potencijala teksta (samo)nametnuti primarni zadatak želi li opstati u nemilosrdnom kapitalističkom okruženju.
