Na Zagrebačkom velesajmu u utorak je svoja vrata otvorio 37. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, a na samom početku šestodnevne manifestacije posvećene knjizi na pitanje je li hrvatsko nakladništvo dotaknulo dno osvrnula se ministrica kulture Andrea Zlatar Violić
ZAGREB – Na Zagrebačkom velesajmu u utorak je svoja vrata otvorio 37. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, a na samom početku šestodnevne manifestacije posvećene knjizi na pitanje je li hrvatsko nakladništvo dotaknulo dno osvrnula se ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
Uoči obilaska štandova u Paviljonima 5 i 6, ministrica je istaknula kako je izdavaštvo, usprkos velikom padu u broju izdanja, broju zaposlenih i prihodima, i dalje najveća kulturna industrija u Hrvatskoj.Tome u prilog govore i mjere poticaja koje njezino ministarstvo usmjerava prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) radi omogućavanja kreditnih linija za izdavače kojima bi se pokretali veći projekti i osigurala bolja distribucija, napomenula je ministrica.
Dokaz toga je i Interliber, koji pokazuje da postoji tržište knjiga i koji usprkos svemu ne gubi na broju posjetitelja te čak bilježi i blagi rast prihoda od prodaje knjiga, smatra.»To znači da postoji i tržište kupaca, da postoje oni koji žele i čitati i kupiti knjige«, kazala je, ocijenivši kako je »očito okruženje distribucije ono koje onemogućuje dostupnost«.Predsjednik Udruge nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i vlasnik tvrtke Algoritam Neven Antičević upozorio je pak kako dno »možda još nije dosegnuto«.
»Podaci pokazuju da je broj naslova dvostruko manji nego što je bio prije pet godina i stalno se govori o tome da je ovo dno. No, moram reći da proživljavamo razdoblje s više ‘dna’ i kad kažemo dno, pod time ne mislimo da pad ne može biti dublji jer stanovništvo uvijek može biti siromašnije i uvijek može kupovati manje«, kazao je Antičević na početku sajamskih događanja.Ono što je branši potrebno su čitatelji koji žele čitati i koji si to mogu priuštiti, a upravo u tome i leži osnovni problem cijele branše jer se zbog smanjene potrošnje na knjige ne proizvodi dovoljno novih knjiga, smatra Antičević.
»Da bismo mogli proizvesti nove knjige, mi moramo imati kupce i za ove koje sad proizvodimo. Ako nam prodaja pada, onda praktički ostvarujemo nešto što se nekad davno zvalo ‘prosta reprodukcija’ a nove knjige ne možemo proizvesti i to je osnovni problem zbog čega će knjiga biti sve manje«, kazao je Antičević.
Iako kriza nije zaobišla ni zapadni svijet, tamo se i dalje objavljuje nesmanjena količina knjiga, napomenuo je, što pripisuje razlici u skali – promet tamo padne za nekoliko, a u nas za pedeset posto.No, suštinski problem nije problem branše, smatra Antičević. »Mi smo svoje unutrašnje sisteme postavili prilično ekonomski logično, napravili smo sve moguće uštede, srezali sve troškove i u ovom trenutku nema više prostora za dalje«.
Rješenje ne vidi ni u rastu zahtjeva prema državi, već u stvaranju ekonomski zdravog okruženja koje bi nakladnicima, kao i cijeloj privredi, osiguralo »uvjete za rad«, napomenuo je.Da je izgubljeno tržište vjerojatno najveći problem nakladništva slaže se i ministrica Zlatar Violić, ali smatra da krizi nije pridonijelo uvođenje 5-postotnog PDV-a. »Puno veći problem je izgubljeno tržište te nemogućnost izdavača da ulažu u oglašavanje i druge oblike distribucije«, ocijenila je ministrica.
Interliber u svojem 37. izdanju od 11. do 16. studenoga na Zagrebačkom velesajmu okuplja do sada najveći broj izlagača – njih 250. Njegova je primarna funkcija popularizacija knjige, ali i približavanje autora i čitatelja, a sudeći po velikom broju ljubitelja knjige koji su pohodili Velesajam već na početku prvoga dana, sajam bi i ove godine mogao dosegnuti prosječnu brojku od stotinu tisuća posjetitelja.
