Predstavljanje

Knjiga Drage Pilsela ”U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo”: Poziv na dijalog i razumijevanje

Doris Žiković

Foto R. Brmalj

Foto R. Brmalj



RIJEKA Nova knjiga Drage Pilsela »U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo« večeras je predstavljena u prepunoj Gradskoj vijećnici u Rijeci uz sudjelovanje Drage Glamuzine, riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, Olega Mandića, Nikole Petkovića, Sanje Sarnavke i samog autora. Riječ je o knjizi koja je u samo dva mjeseca otisnuta već u drugom izdanju zagrebačkog VBZ-a, a prema riječima Drage Glamuzine takvo štivo Hrvatskoj danas je potrebno jer živimo u netolerantnom društvu.


– Knjiga je plod jednogodišnjeg rada urednika i priređivača knjige Drage Pilsela, a ujedno i jedinstven pionirski pothvat u domaćem izdavaštvu. U knjizi je Pilsel prikupio i priredio tekstove trideset troje hrvatskih intelektualaca – novinara, književnika, glumaca, političara, diplomata, odvjetnika, znanstvenika i sveučilišnih profesora – koji su se odvažili hrabro svjedočiti o vlastitoj nevjeri te nam izložiti u što vjeruju kada u Boga ne vjeruju. Zanimljivo je da je dio pozvanih odbio sudjelovati u ovakvom projektu uz obrazloženje da se boje da bi im štetio karijeri i poslu – kazao je Glamuzina istaknuvši kako je bilo puno pozitivnih reakcija u medijima, te nekolicina negativnih s ideološke pozicije. Zaključio je da je osnovna ideja poziv na dijalog, razumijevanje i toleranciju, te da cijeli projekt nije gotov jer slijedi nova knjiga pod naslovom »U što vjerujemo mi koji u Boga vjerujemo«.


Da je zaista riječ o knjizi nakon koje u Hrvatskoj više neće biti nepopularno deklarirati se kao agnostik ili ateist, izvrsno je ilustrirao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuvši da se kod nas 95 posto građana izjašnjavaju kao vjernici, dok je samo 5 posto nevjernika pa zvuči stvarno nevjerojatno da je tako mali postotak stanovnika u državi kriv za sve loše što se u njoj događa. Dodao je da je počašćen što je pozvan na predstavljenje ove knjige te da će iznijeti kontradiktornu tezu, koja možda samo tako izgleda, jer spada u one koji u Boga ne vjeruju, ali vjeruje u čovjeka, a bez čovjeka nema Boga.


– Naslov sugerira podjelu između nas i njih, ali ljudskost bi trebala nadići sve podjele među ljudima. Apeliramo na ljudskost u svim odnosima koje gradimo. Vjeruju li vjernici doista onome što se danas čuje s oltara jer mnoge iz tih poruka su izopćile čovjeka, ali i samog Boga – zaključio je Obersnel.Oleg Mandić rekao je da mu je bilo dostatno devet mjeseci u Auschwitzu kako bi spoznao da nema Boga u kojeg je kao dijete vjerovao jer su u to vjerovali i njegovi najbliži. Jer, dodao je, kad bi bilo Boga, nikad u svojoj dobroti i beskrajnoj svemogućnosti ne bi dopustio da se dogodi Auschwitz.Književnik Nikola Petković kazao je da su sekularni intelektualci svjesni da moralno mogu djelovati bez vjere u Boga jer postoji moralni zakon u njima samima. Posebno se osvrnuo na odnos nevjernika prema smrti te je zaključio da oni strah od smrti rješavaju na racionalan način. Govoreći o konceptu čitanja, Petković je ustvrdio da nas neće na sudnji dan pitati što ste čitali već što ste radili, a čitanjem i intrepretiranjem smo došli do Boga. No problem je u tome što Crkva ne poziva na čitanje koje obeshrabruje i zamjenjuje ga slušanjem. Zato Crkvi čitanje nije važno, no ova knjiga je jako važna, zaključio je Petković. Aktivistikinja Sanja Sarnavka kazala je da vjeru ne prihvaća kao oblik ponašanja koji promiče većinska crkva u Hrvatskoj, nego vjeru kao ishodište djelovanja vjernika. Prema njezinom mišljenju Crkva se danas ponaša kako se ne bi smjela u otvorenom društvu ponašati, a upravo vjernici su agresivni i nasilni, što ne ide uz vjeru.Pilsel, kada je riječ o izgradnji općeg dobra, izrijekom odbija podjelu društva na vjernike i nevjernike, ova njegova knjiga nesumnjivo predstavlja iznimno vrijedan doprinos širenju dijaloga između tih dviju skupina te njihovu međusobnom uvažavanju i poštovanju.