Ovih dana roman »Ubiti pticu rugalicu« američke autorice Harper Lee, objavljen 1960. godine, maknut je iz škola u Virginiji zbog »rasističkog jezika«. Nakon primjedbi nekih roditelja, isto se dogodilo i s »Pustolovinama Huckleberryja Finna« Marka Twaina, koje su također uklonjene iz učionica i knjižnica. Prigovori se najviše odnose na uporabu riječi »N«, odnosno Nigger (crnčuga) koja se učestalo pojavljuje u oba spomenuta naslova. Američka Nacionalna koalicija protiv cenzure smatra da škole izbjegavanjem rasprave oko tako kontroverznih pitanja kao što je rasizam ne čine uslugu svojim učenicima.
U pismu koje je Nacionalna koalicija poslala školskom odboru u Virginiji naglašava se da »svaka knjiga omogućuje čitateljima da razumiju povijesno značenje rasnih odnosa u Americi te da na taj način istraže pitanje rase u današnje vrijeme. Premda je za neke to neugodno, i pogrdni rasni izrazi realistički opisuju američku povijest i to bi učenicima trebali objasniti njihovi učitelji.« U ovom trenutku knjige se i inače nalaze u središtu bitki za slobodu govora diljem Sjedinjenih Američkih Država. Jedna majka iz Tennesseeja povela je kampanju da se iz školskih udžbenika uklone tekstovi koji po njoj predstavljaju islamsku propagandu, dok se u Washingtonu traži zabrana knjiga koje potencijalno šire strah.
Ponižavajuće iskustvo
Roman »Ubiti pticu rugalicu« je već bio izvor određenih kontroverzi. Udruga američkih knjižnica tako ga je stavila na 21. mjesto na popisu 100 najosporavanijih knjiga u razdoblju od 2000. do 2009. godine. Još 1966. jedan je roditelj prosvjedovao jer je silovanje iskorišteno kao sredstvo za radnju. Nacionalna udruga obrazovanja je 1968. stavila roman na drugo mjesto na popisu knjiga koje dobivaju najviše primjedaba privatnih organizacija. Školski okruzi kanadskih provincija New Brunswick i Nova Scotia su 1990. pokušali ukloniti knjigu iz nastave uz sljedeće obrazloženje: »Terminologija ovog romana izlaže studente ponižavajućem iskustvu koje im krade samopoštovanje i poštovanje prema vršnjacima. Riječ »crnčuga« se koristi 48 puta u romanu.
Ptice pjevice se pojavljuju kao lajtmotiv u radnji. Naslovna ptica rugalica je glavni motiv teme, koja se prvi put javlja kada Atticus daje djeci zračnice za Božić te dozvoljava ujaku Jacku da ih uči pucati. Atticus ih upozori da je »ubiti pticu rugalicu grijeh«. Susjeda Maudie objasni Scout da rugalice nikada ne bi naudili drugim bićima te jednostavno daju zadovoljstvo svojim pjevanjem. Pisac Edwin Bruell je sažeo taj simbolizam: »Ubiti pticu rugalicu« ustvari znači ubiti ono što je nedužno i bezopasno, kao Tom Robinson. Akademičari su uočili kako se Lee često vraća na temu rugalice u romanu. Christopher Metress povezuje pticu rugalicu sa Boom Radleyom: »Umjesto da iskoristi Booa za izrugivanje, Scout s vremenom počne gledati na njega kao pticu rugalicu, kao netko sa unutarnjom dobrotom kojeg treba čuvati.«
Mi smatramo da nastavni plan Nove Scotije mora omogućiti svim studentima da se osjećaju udobno prema novim idejama, osjećajima i iskustvima koja su predstavljena bez straha i ponižavanja. »Ubiti pticu rugalicu« je jasno knjiga koja više ne postiže te ciljeve te stoga više ne bi trebala biti korištena u nastavi«. Iako se roman tematski bavi rasizmom protiv crnaca, neki smatraju da njegovi crnoputi likovi nisu dobili dovoljno prostora u priči. Bilo je i prigovora zbog stereotipa, kao što su praznovjerni crnci i lik Calpurnije, koji su neki interpretirali kao noviju verziju »zadovoljnog roba«. Konzultant kanadske akademije jezika je utvrdio da su studenti bijelci dobro reagirali na roman, dok su studenti crnci većinom smatrali da ih »demoralizira«.
Ipak, mnogi smatraju da je roman bio jedan od glavnih razloga uspjeha pokreta ljudskih prava 1960-ih u Americi, te da je stigla u »pravi čas da pomogne Jugu suočiti se s rasnim tenzijama«. Vođa pokreta Andrew Young je komentirao da je roman učinkovit jer »nadahnjuje nadu usred kaosa i konfuzije« te jer je »čin čovječnosti« pokazujući kako se ljudi mogu izdići iznad svojih predrasuda. Autor Mark Childress uspoređuje utjecaj ovog djela s romanom »Čiča Tomina koliba« Harriet Beecher-Stowe, knjigom koja je bila jedan od okidača Građanskog rata u Americi. Childress tvrdi da roman daje »Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni te da nađu novi način. A mnogi bijelci na Jugu su bili dobri ljudi… Roman je pomogao shvatiti što ne valja sa sustavom.« Diane McWhorter, povjesničarka i dobitnica Pulitzerove nagrade, tvrdi da roman osuđuje rasizam, a ne same rasiste.
Toplina i humor
Knjiga »Ubiti pticu rugalicu« postigao je brzi uspjeh te je osvojio Pulitzerovu nagradu i postao klasik američke književnosti. Radnja se labavo temelji na Leeinim opservacijama o svojoj obitelji i susjedima, kao i na događaju koji se odigrao u blizini njenog grada 1936., kad je imala deset godina. Roman krase toplina i humor, unatoč tome što se bavi ozbiljnim temama o silovanju i rasnoj diskriminaciji. Lik oca u romanu, Atticusa Fincha, poslužio je kasnije kao moralni vodič i junak mnogim čitateljima i odvjetnicima. Jedan kritičar objašnjava utjecaj romana ovim riječima: »U 20. stoljeću »Ubiti pticu rugalicu« je vjerojatno najčitanija knjiga koja govori o rasama u Americi, a njen protagonist, Atticus Finch, je najtrajnija fiktivna slika rasnog junaštva.
Teme »Ptice rugalice«, romana koji je opisan kao Bildungsroman, jesu rasna nepravda i uništenje nevinosti. Ispitivači su uočili da Lee također govori o društvenim slojevima, hrabrosti, suosjećanju i ulogama žena na američkom Jugu. Knjiga se nalazi na popisu lektire po mnogim školama u zemljama engleskog govornog područja jer ima pouke koje naglašavaju snošljivost i pozivaju na pravdu. Usprkos svojim temama, i danas se javljaju skupine koje roman žele maknuti iz školskih učionica zbog navodno spornih rasnih epiteta.
Iznad Biblije
S obzirom na velik broj prodanih primjeraka i na njegovu prisutnost u obrazovanju, roman je relativno rijetko bio predmetom književne raščlambe. Autorica Mary McDonough Murphy, koja je prikupila dojmove nekoliko autora i javnih ličnosti o romanu, nazvala je »Pticu rugalicu« zadivljujućim fenomenom. Godine 2006. britanski knjižničari rangirali su roman iznad Biblije kao jednu od »onih knjiga koju svaki odrastao čovjek mora pročitati prije smrti«. Adaptirana je u istoimeni film koji je 1962. režirao Robert Mulligan, a scenarij napisao Horton Foote. Od 1990. predstava temeljena na romanu izvodi se svake godine u Leeinom rodnom gradu – Monroevilleu u Alabami. Do danas, to je jedini objavljen Leein roman, a iako je nastavila pratiti utjecaj svoje knjige, od 1964. odbila je bilo kakav publicitet za sebe ili za roman.
Glavna radnja »Ptice rugalice« odvija se tri godine nakon velike depresije u fiktivnom gradiću Maycomb. Glavna junakinja je šestogodišnja Scout Finch, koja živi sa starijim bratom Jemom i samohranim ocem Atticusom, koji je odvjetnik. Jem i Scout se sprijatelje sa dječakom Dillom koji je posjetio njihov gradić kako bi ostao s tetom cijelog ljeta. Troje djece se plaše susjeda, otuđenog »Booa« Radleya. Odrasli nerado govore o Boou. Djeca razvijaju najluđe teorije zašto se skriva te razmišljaju kako ga izmamiti van iz kuće. Scout i Jem otkrivaju da im netko ostavlja malene darove na drvetu kraj Booine kuće, ali se on nikada ne javlja osobno.
Atticus dobiva novi slučaj: obraniti crnoputog Toma Robinsona od optužbe da je silovao bjelkinju, Mayellu Ewell, što ga odjednom čini vrlo nepopularnim u gradu. To se preljeva i na Scout i Jema, jer ih djeca zadirkuju zbog toga. Atticus se čak jednom suoči sa ljutitom gomilom koja želi odvesti Toma na linč, ali ga spašavaju Scout, Jem i Dill kada posrame gomilu predstavljajući situaciju iz perspektive Atticusa i Toma. Atticus ne želi da djeca sudjeluju na suđenju, ali se oni ipak potajno nađu u sudnici te potajno promatraju parnicu s balkona. Atticus uspostavlja da Mayella i njen otac, Bob Ewell, gradski pijanica, lažu. Postaje i očito da Mayella nema prijatelja te se upucavala Tomu, ali ju je uhvatio otac te ju pretukao. Usprkos značajnim dokazima o nedužnosti Toma, porota ga osudi. Jem više ne veruje u pravdu, kao ni Atticus nakon što Toma upucaju i ubiju kada je htio pobjeći iz zatvora.
Iako je pobijedio u parnici, ugled Boba Ewella je upropašten te on želi osvetu. Pljuje na Atticusovo lice na ulici te prijeti Tomovoj udovici. Najzad bijes iskaljuje i na bespomoćnom Jemu i Scout kada su se vraćali od škola po noći za vrijeme maškara. Jemova ruka je slomljena u otporu, ali tada netko dođe pomoći djeci: Boo Radley, koji odvodi Jema kući.
