Novi roman

“Izborna šutnja” Drage Hedla: U rangu ponajboljih skandinavskih krimića

Sandra Sabovljev

»Izborna šutnja« sadrži sve što treba imati krimić – dobru priču na 350 stranica, paralelnu montažu događaja svojstvenu modernoj naraciji, kao i zloslutnu atmosferu koja vodi do zločina u jednom panonskom bezimenom gradu



ZAGREB » Roman »Izborna šutnja« Drage Hedla korak je prema novom hrvatskom krimiću, a po svom standardu fabule i zapleta može stati uz bok novom skandinavskom romanu – rekao je na predstavljanju romana tog osječkog pisca i novinara urednik knjige izdane u Nakladi »Ljevak« Nenad Rizvanović.


   »Izborna šutnja« sadrži sve što treba imati krimić – dobru priču na 350 stranica, paralelnu montažu događaja svojstvenu modernoj naraciji, kao i zloslutnu atmosferu koja vodi do zločina u jednom panonskom bezimenom gradu kojem se naziru konture Osijeka. Pisac je logično smjestio radnju u grad na Dravi jer ga, kaže, poznaje u dušu. Sve je tu stvarno osim likova, koje opet stvarnost kontaminira pa postaju realni junaci jedne političke drame u kojoj novinar Stribor Kralj i policajac Vladimir Kovač surađuju na slučaju neriješenog ubojstva trudne maloljetnice.


   – Hedl je po meni najbolji i najznačajniji hrvatski novinar, a ovaj je roman nakon njegovih naslova »Glavaš – Kronika jedne destrukcije« i »Donjogradska obala«, unatoč različitim žanrovima, kraj trilogije u kojoj tematizira vrijeme ratnih zločina – smatra novinar i publicist Denis Kuljiš te ističe da se Hrvatska još nije suočila s onom što se tijekom 90-ih događalo, te da su počinitelji zločina tek simbolično i nedovoljno kažnjeni.


Pozicija insajdera




– Autor piše iz pozicije nekoga tko je sudjelovao u događanjima, on je doslovno svojim perom privodio kriminalce pravdi i stoga smatram ovaj roman angažiranim, odnosno najautentičnijim oblikom literarnog djelovanja – navodi Kuljiš za kojega književnost koja nema stvarne konzekvence u realnom životu ne treba ni postojati.


   Kuljiš je kao vrsni poznavalac žanra kriminalističkog romana ustvrdio da je nemoguće pisati krim-roman ako autor nije uronjen u milje o kojem piše, a tu je Hedl neprikosnoven i svi ostali hrvatski krimići prema ovome djeluju neautentično i neutemeljeno u realnosti – kao puke stilske vježbe.


   Na uvodnu opasku »da je svaka sličnost sa stvarnim osobama i događajima slučajna« osvrnuo se nekadašnji ravnatelj policije, trenutno glavni policijski savjetnik u MUP-u Vladimir Faber.


   – Hedl piše o pedofiliji, beskrupuloznim političarima, o povezanosti visoke politike, kriminalnog miljea, medija i policije, o ljudima na čelnim mjestima u medijima i policiji kojima je jedini cilj zadržati se što duže na vodećim pozicijama, a ne služiti građanima, piše o odličnoj suradnji hrvatskih i srpskih kriminalaca, o žrtvama koje su prepuštene same sebi, o institucijama države koje ne funkcioniraju… Je ti baš svaka sličnost slučajna? – pita se Faber priznajući da je Hedlovo pisanje uvelike pomoglo u razrješenju mnogih slučajeva.


Činjenice i fikcija


Dugogodišnji policijski inspektor koji se našao u neuobičajenoj ulozi književnog recenzenta posebno je naglasio da Hedl izvrsno poznaje ustroj i način funkcioniranja policije, njezino kadroviranje i dnevni utjecaj na politiku, a još je veći insajder u svijetu novinarstva. Ta autorova kompetencija i poznavanje etiologije kriminala pomnogla mu je da ne počini greške koje su činili neki drugi pisci ovoga žanra, smatra Faber.


   Sam je autor kazao da je krimić napisao na nagovor izdavača. Zadatak je bio zahtjevan, ali je imao manevarski prostor poigrati se s događajima i likovima. Uvodnu je opasku o slučajnosti svake sličnosti stavio, veli, jer ne želi više imati posla sa sudovima, a upravo je čar književnosti u poigravanju s fikcijom i činjenicama, što je u novinarstvu nedopušteno.


   Na pitanje hoće li nastaviti pisati krimiće, odnosno hoće li »Izborna šutnja« dobiti nastavak, Hedl odgovara da mu materijala ne manjka, a vrzmaju mu se i zanimljive ideje o međunarodnoj mafijaškoj suradnji hrvatskih i srbijanskih kriminalaca.


   Hedlov roman prvijenac, izdan kod istog nakladnika – »Donjodravska obala« – donio mu je regionalnu nagradu »Kočićevo pero«; »Izborna šutnja« mogla bi mu uz priznanja struke donijeti brojne čitatelje i status bestselera.