21. Sa(n)jam knjige

Igraonica za odrasle. Polet 1976-1990: Objektivno i temeljito o kultnom tjedniku

Zoran Angeleski

Knjiga autora Željka Krušelja, objavljena u nakladi riječkog »Adamića«, temeljita je studija  o tjedniku koji je formirao generacije čitatelja i probijao granice medijskih sloboda



PULA Uz sudjelovanje Pere Kvesića i Zorana Simića, prvog i najdugotrajnijeg od ukupno devet glavnih urednika nekad najutjecajnijeg omladinskog lista, sinoć je na pulskom Sajmu knjiga premijerno predstavljena knjiga sveučilišnog profesora, publicista i novinara Željka Krušelja o kultnom tjedniku Polet pod naslovom »Igraonica za odrasle. Polet 1976-1990«. Na promociji nije bio najavljenog Nine Pavića, jednog od glavnih urednika Poleta.


Indoktrinacija i nadigravanje


Krušelj na temelju uvida u svih 426 brojeva lista, kao i u opsežnu arhivsku dokumentaciju te razgovore s nizom sudionika tih zbivanja, pokazuje da je list nastao kao aktivistička potreba rukovodstva Saveza socijalističke omladine Hrvatske i vladajućeg Saveza komunista.


– Osnovna ideja je bila indoktrinacija, no Polet je ipak bježao iz tih okvira. Nadigravao se i zato je naslov knjige »Igraonica za odrasle«. Igralo se tko će koga zeznuti; hoće li omladinsko rukovodstvo nas spriječiti ili ćemo ih mi predriblati i objaviti nešto vrijedno što će proširiti obzor slobode – kazao je Krušelj koji je kao novinar i urednik počeo upravo u zagrebačkom Poletu. Tu je, kaže, naučio sve o novinarstvu i politici, a kultni list postao je zato jer je bilo dovoljno hrabrosti i drskosti i slobode; jer je htio biti u duhu vremena; »živjeti sada i ovdje, drugačije i slobodnije«.




No, kako je istaknuo autor, ova knjiga nije posveta generaciji, lijepa priča o dragim ljudima i impresionistički zapisnik o tom listu, nego je to faktografija na publicistički način.


Poligon za isprobavanje ideja


– Radio sam kao povjesničar, a ne kao akter – kaže Krušelj, posebno naglašavajući istraživanje arhiva, a time i način funkcioniranja omladinskih foruma.– Ima u knjizi i stvari iza kulisa, koje nitko od nas tada nije mogao znati; na koji se način upravljalo, financiralo, smjenjivalo i postavljalo urednike, kazao je Krušelj.

– Polet je bio poligon za isprobavanje najrazličitijih ideja i novih pogleda na društvo, kulturu, medije u jednom dosta zatvorenom društvu, ali i laboratorij u kojima su njegovi novinari i urednici bili svojevrsni miševi na kojima je eksperimentirala ondašnja politička elita, rekao je autor.


Pero Kvesić je rekao da je knjiga napeta kao krimić i da vjeruje da će imati bar 2.100 čitatelja, koliko je bilo suradnika Poleta.


– Bilo je to lijepo vrijeme. Osvajali smo slobodu i imali je onoliko koliko smo je znali iskoristi, kazao je Zoran Simić, ukazavši da je Polet snažno promovirao strip, skupinu Novi kvadrat, glazbeni Novi val, književnost, kazalište i film. Otkrio je i intrigantan podatak da je – nakon što je Polet objavio intervju sa nogometašom Slavišom Žungulom – napadački tekst na Polet na naslovnici Vjesnika potpisao  upravo – Nino Pavić.


Promociju je moderirao direktor izdavačke kuće Adamić Dragan Ogurlić, a govorio je i Furio Radin, koji je od 1979. do 1981. radio u Centru za društvene djelatnosti, tada formalnom izdavaču Poleta, rekavši da su mu to dvije najljepše godine u životu.