ZAGREB Otvaranjem izložbe »Rukopisi Antuna Gustava Matoša« te izlaganjem predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademika Zvonka Kusića i potpredsjednika akademika Ante Stamaća večeras je HAZU obilježila 100. obljetnicu smrti hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša (1873.-1914.) u dvorani Narodnoga doma u Zagrebu.

Kusić je podsjetio kako je Tomislav Sabljak postavio izložbu Matoševih rukopisa iz ostavštine obitelji, koju je HAZU 1952. darovao Matošev brat.

»Na izložbi se mogu vidjeti dokumenti, svjedodžbe, obiteljske fotografije, rukopisi i skulpture A.G. Matoša«, rekao je Kusić, dodavši kako je Matoš, unatoč tomu što nije napisao roman, roman živio.

Ocijenio je kako je taj buntovnik, pobunjenik, nepredvidljiv autor i vrstan polemičar u Hrvatsku na velika vrata uveo francusku književnost.

Po Kusićevim riječima, Matoš je u svom djelu povezao nacionalno i univerzalno te opisao hrvatski mentalitet.

Stamać je istaknuo kako je Matoš, desetak godina poslije smrti, bio prepoznat kao jedan od najvećih hrvatskih književnika uopće.

»Na temelju filozofije jastva zastupao je osobnu slobodu, slobodu svoga naroda i slobodu bližnjih« rekao je Stamać, dodavši kako je u svom djelu iznosio vizije osobnih događaja, svojih svjetonazora i vlastita politička uvjerenja.

Po Stamaćevim riječima, Matoševo je djelo reprezentativni korpus na kojem je znanstveno-književnim istraživanjem utemeljena hrvatska stilistika.

Smatra kako je Matoš majstor ogleda, feljtona, putopisa, lirike i kratke pjesme, a posebno soneta.

Istaknuo je i kako je u Hrvatskoj svojim djelom stvarao čitateljsku publiku. »Bio je pisac doma i svijeta koji je leksički silno obogatio hrvatski jezik«, rekao je i dodao kako je njegovo djelo moderno i u današnje doba.

Na večerašnjoj svečanoj akademiji Matoševe stihove govorio je dramski umjetnik Joško Ševo.