Drugo izdanje »Istriotskog lingvističkog atlasa« Gorana Filipija i Barbare Buršić-Giudici bilo je planirano nedugo nakon izlaska prvog iz tiska. Prvo smo izdanje planirali kao neku vrstu radne bilježnice, zato smo na kraju knjige i ostavili sedam praznih stranica za primjedbe. I doista, tih se primjedbi tijekom godina, naročito prvih desetak, nakupilo. Sve smo ih uzeli u obzir pri pripremi drugog izdanja. Uz to, popravili smo i sve, bolje reći sve uočene nedostatke. Obavili smo i dodatna terenska istraživanja, ponovno provjerili svaku zabilježenu riječ, a prikupili smo više novih oblika koje tih osamdesetih godina prošloga stoljeća nismo zabilježili, kazao je akademik Goran Filipi.

»To su Ida Fioretti, Fioretto Firetti i Predrag Andrijević za Bale, Lino Leonardelli i Armida Leonardelli za Galižanu, Anita Košara, Attilia Bolković, Annamaria Benčić i Emilia Biljuh za Šišan, te Lina Bastianich i Franko Budich za Pulu. Ovo smo izdanje posvetili našem velikom učitelju, prof. Pavlu Tekavčiću, koji je za života slovio kao jedan od najboljih poznavatelja istarskih i istriotskih govora, a tako je i danas«, kazala je prof. dr. Barbara Buršić-Giudici.

Jezična raznolikost

Atlasom je obuhvaćeno 11 punktova, uz šest istriotskih još je i pet kontrolnih, četiri istrohrvatska (čakavska) i jedan istromletački. Obrađeni su: vremenske prilike, geomorfologija, običaji i institucije, tijelo i osjetila, opažaji i utisci, vrijeme i kalendar, život, brak i obitelj, dom i posjed, odjeća i pribor, hrana i piće, životinje, sisavci, gmazovi i vodozemci, ptice, kukci, poljodjelstvo, radovi i oruđa, vinogradarstvo, uzgoj životinja, pčelarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, uzgoj povrća, samoniklo bilje, stabla i grmlje, raslinje te gljive.

– Ukupno su postavljena 2.334 pitanja i na njih zabilježeni odgovori, u Rovinju, Balama, Šišanu, Vodnjanu, Galižani i Fažani, no da bi se odgovori mogli smjestiti u stvarni jezični i komunikacijski kontekst na terenu, ispitani su i ovdje zastupljeni i neki susjedni neistriotski punktovi kao Pula (istromletački) te Svetvinčenat, Čabrunići, Valtura i Ližnjan (hrvatski), kazala je dr. Mira Menac.

»Iako je to razmjerno ograničeno područje, na njemu nalazimo veliku jezičnu raznolikost u kojoj se zrcali kulturna i jezična povijest Istre, ali je to jednako tako rijetka prigoda za lingviste da gotovo »uživo« mogu promatrati kako se odvijaju jezični dodiri u stvarnim komunikacijskim situacijama«, napisao je akademik August Kovačec 1998. godine u predgovoru Atlasa.

– To je izniman prilog dijalektologiji, tu je dijalekt prikazan na najbolji mogući način, kroz sve razine, kao sastavni dio kulture, na taj su način očuvane vrijednosti dijalekta, a to je ujedno i doprinos talijanskom jeziku i kulturi, kazala je dr. Menac.

Giovanni Radossi prisjetio se kroz nekoliko anegdota svoga prijateljstva s Pavlom Tekavčićem, sjetio se pisma koja su si pisali, da se Tekavčić potpisivao kao Paolo. Tekavčić je završio fakultet kada ga je Radossi upisao. Dr. Suzana Todorović prisjetila se kako je akademik Filipi bio njezin mentor, a govorila je i o istriotskim dijalektima u slovenskom dijelu Istre, te o studijama Antonia Ivea vezano uz istriotske govore u Sloveniji. Prof. emeritus Ivan Zoričić imao je riječi pohvale za autore i njihov velik, predan i dugotrajan rad, marljivost te je definirao autore marljivim i mlađahnim.

»Istriotski lingvistički atlas«, drugo popravljeno i dopunjeno izdanje, objavljeno je gotovo točno 20 godina nakon prvog izdanja iz 1998. godine (drugo izdanje objavljeno je krajem 2017. godine).

Uloga ispitivača

Ispitivači za Atlas bili su: Aleksandar Bančić (Svetvinčenat), Robert Blagoni (Bale, Rovinj, Galižana), Cinzia Bogliun (Vodnjan), Tatjana Brenko (Ližnjan), Barbara Buršić Giudici (Šišan), Goran Filipi (Čabrunići), Cristian Bruno Galić (Pula), Dario Garbin (Rovinj), Irena Marković (Valtura), Lorena Moscarda (Galižana) i Barbara Stepčić (Fažana). Mnogim je tadašnjim studentima to bio diplomski rad te 1998. godine.

Nakladnik je Znanstvena udruga Mediteran, urednica dr. Suzana Todorović, a tisak je obavljen u zagrebačkom Grafomarku.