Djelo Ludwiga Bauera: O ratu iz perspektive triju šofera Ujedinjenih naroda / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 1
Sutra: 27° 32° 2
18. kolovoza 2018.
Roman 'Šoferi'

Djelo Ludwiga Bauera: O ratu iz perspektive triju šofera Ujedinjenih naroda

Foto: Darko JELINEK
Foto: Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 1. veljača 2018. u 18:39 2018-02-01T18:39:47+01:00

Budući da se većina zbivanja odvija u zagrebačkom sjedištu mirovnih snaga UN-a, detaljno je prikazana i njihova uloga u početnim danima rata, kako onaj dio u okviru kojeg UN-ovi predstavnici s podozrenjem i prezirom gledaju na »divlja balkanska plemena« koja se kolju svakih četrdesetak godina, tako i dio vezan uz njihovu tzv. »objektivnost«

Domovinski, kao i svi ostali ratovi koji su devedesetih vođeni na području države koja se nekad zvala Jugoslavija, još će godinama biti inspiracija brojnim autorima, a ugledni hrvatski knjževnik Ludwig Bauer toj je temi pristupio s originalnog stajališta ponudivši pogled na krvavi raspad te države kroz oči triju likova koji prvi dio agresije na Hrvatsku, ujedno i najteže dane rata, promatraju kao vozači Ujedinjenih naroda.

Hrvoje, Tomislav i Rudolf su Hrvati koji su umjesto odlaska na ratište radije odabrali sigurniji i puno bolje plaćen šoferski posao u UN-u, a putem njihovih ispovijedi čitatelj dobija uvid u stanje u kojem se u tom trenutku nalazi Hrvatska, pri čemu je svaki od spomenutih likova svojevrsni simbol određenog dijela tadašnjeg hrvatskog društva.

Životne priče

Rudolof je intelektualac (profesor engleskog) u kasnim srednjim godinama, koji zbog godina i obitelji u kojoj je jedan sin invalid, ne može na ratište, ali prihvaća posao opasniji od profesorskog, jer mu novac, kao i mnogima njemu sličnim, nužno treba. Tomislav je mladi intelektualac s prekinutim fakultetom i krizom braka, koji ne želi poginuti u ratnom kaosu, a Hrvoje predstavlja onu »poduzetničku« Hrvatsku koja dolazak novog društvenog sustava koristi da bi što prije zaradila, pa tako on u nekoliko mjeseci rada u UN-u pokušava do zarade švercom, trgovinom droge, organiziranjem prostitucije te na kraju čak i poslom iscjelitelja! Uz njihove šoferske dane autor nam govori i o njihovim životnim pričama pa tako dobivamo i odraz života u Hrvatskoj prije početka rata, što svakako pridonosi cjelovitosti prikaza ratne i predratne Hrvatske.

Krivnja i ljudskost

Naravno, budući da se većina zbivanja odvija u zagrebačkom sjedištu mirovnih snaga UN-a, detaljno je prikazana i njihova uloga u početnim danima rata, kako onaj dio u okviru kojeg UN-ovi predstavnici – pogotovo oni iz zapadne Europe – s podozrenjem i prezirom gledaju na »divlja balkanska plemena« koja se kolju svakih četrdesetak godina, tako i dio vezan uz njihovu tzv. objektivnost, koja se svodila na to da se govori samo o žrtvama, ali nikad i o počiniteljima, da se, je li, nekoga ne bi povrijedilo.

Taj, uz rat najdirektnije vezan dio ovog romana, vrlo vjerno prikazuje sliku zbivanja u UN-ovom informativnom centru, koji umjesto objektivnosti inzistira na ravnomjernosti krivnje, što je temelj odnosa suvremene Europe prema »divljim balkanskh plemenima«, a sjajno ga na kraju romana pri najavi zatvaranja tog »novinarskog« centra oslikava čelni čovjek tog odjela riječima: »Objektivnu istinu nitko ne želi znati«, misleći pritom ne samo na Europu, već i na zaraćene strane.

Uz pitanje odnosa Europe prema zločinima (spominje se pri samom kraju i tragedija Srebrenice) roman postavlja i niz drugih zanimljivih pitanja, poput onog o tome koliko je svatko od nas pred sobom kriv zato što je u kontekstu rata izgubio dio svoje ljudskosti, odnosno je li u redu smanjiti kaznu ratnom zločincu zato što je njegov zločin počinjen u ratu.

Profesionalni vozač Bauer

Ludwig Bauer (Sisak, 1941.) cijenjen je i nagrađivan suvremeni hrvatski pisac. Prve prozne tekstove objavljuje još kao gimnazijalac u Zagrebu, a do danas je iza njega četrnaest objavljenih romana, niz knjiga za djecu te prijevoda beletristike i stručne liteature s engleskog jezika. Poznat je i prevođen u Slovačkoj (dobitnik je najznačajnije slovačke književne nagrade) te Njemačkoj. Zanimljivo je, posebno u kontekstu ovog romana, i to da je uz sav taj izniman inteklektualni i umjetnički rad stekao i zvanje profesionalnog vozača.

Životnosti radnje i stila Bauer je doprinos dao time što u trima različitim cjelinama o istim zbivanjima pričaju tri spomenuta lika, čime dobivamo različite osobne poglede, a notu objektivnosti pokušao je ostvariti »prijenosom« riječi muslimanske starice o kojoj UN info-tim radi TV-reportažu o tome što se zbilo u Srebrenici.

Kaotičnost zbivanja tog doba Bauer prati i izokrenutom kompozicijom, pa tako roman počinje dijelom koji se zove Svršetak, a završava Uvodom, autora Rudolfa, koji, između ostalog, kaže: »Književna je istina zapravo laž, opsjena i varka, ali varka u korist prevarenoga. Književna se istina razlikuje od stvarnosti jer teži biti točnijom i istinitijom od nje. Tako valja čitati ovu knjigu«, konstatira Rudolf Geiger.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka