Interliber

Četrdeseti Interliber: Premijer Plenković otvorio “najdraži i najvoljeniji sajam”

Tihomir Ponoš

Foto: Davor Kovačević

Foto: Davor Kovačević

Predstavlja se više od 300 izlagača iz 16 zemalja – uz hrvatske, na sajmu su prisutni nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Irana, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Španjolske, Turske, te Velike Britanije i Sjeverne Irske



ZAGREB Tradicionalni vrhunac hrvatske književne godine, međunarodni sajam knjiga Interliber, otvorio je jučer na Zagrebačkom velesajmu vrata svojeg jubilarnog 40. izdanja na kojemu će do nedjelje svoju produkciju predstaviti više od 300 izlagača iz 16 zemalja, a tom prilikom poruke podrške kulturi, a posebno knjizi i čitanju, dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.


»U proteklom smo se vremenu suočili s krizom u hrvatskoj knjižarskoj industriji. Slom najvećeg knjižarskog lanca i s njime povezani gubitci nametnuli su potrebu da se sva raspoloživa sredstva preusmjere na saniranje aktualnih posljedica te situacije«, rekao je premijer na svečanom otvorenju 40. Interlibera u Paviljonu 6.


»Mislim da smo u tome uspjeli, prije svega zahvaljujući sjajnom angažmanu Ministarstva kulture«, dodao je Plenković, u čijoj su pratnji bili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar državne imovine Goran Marić te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.




Istaknuo je da je njegova Vlada odgovorno i s pažnjom angažirana da radi na razvoju svih poticajnih mjera koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva u RH, i to od samog početka svojega mandata kada je, bez obzira na krizu, bilo potrebno definirati smjerove zajedničkog djelovanja, »prije svega pitanja financijske nestabilnosti i manjka likvidnosti, od problema vezanih uz održavanje nakladništva kao kulturne industrije, do pitanja opstanka tiskanje knjige«.


»I to ne toliko zbog budućnosti elektroničkih medija i uopće digitalnog društva kojega svakim danom sve više nastojimo biti dio, već i zbog krize prouzročene opadanjem čitateljske publike, odnosno gubitkom novih generacija za pisanu riječ«, rekao je Plenković.


Reetabliranje kulture čitanja.


Stoga ćemo učiniti sve da kulturu čitanja njegujemo, potičemo i učinimo prisutnijom nego što je to trenutno slučaj, rekao je premijer. Svi napori koje u to ulažu Ministarstvo kulture i svi ostali uključeni dionici, dodao je, usmjereni su prema optimizaciji postojećih i razvoju novih poticajnih modela, s time da čitav sektor mora započeti rješavati strukturne probleme s kojima se suočavamo.


Plenković je izrazio posebno zadovoljstvo što je u prigodi 40. izdanja Interlibera »u mogućnosti zaključiti da se stanje stabiliziralo, da je likvidnosna situacija puno bolja nego prije samo nekoliko mjeseci, a »ono što je posebno važno je da su se osnažili postojeći programi i pokrenuli novi«. Konkretno se tu osvrnuo na programe poticanja poduzetništva u kulturi, koji je vrijedan dva milijuna kuna, te poticanja u nakladništvu, vrijedan četiri milijuna kuna.


»Tim sredstvima izdavači će obnoviti tehnološku infrastrukturu, izgraditi alternativne prodajne kanale i pojačati marketinške aktivnosti«, rekao je. U planu su i novi programi potpora koji će biti usmjereni na pomaganje rada knjižara i otvaranje knjižara u onim gradovima u kojima takvih prostora nema, pokretanje novog programa potpora za izradu prijevoda i slično.



Najavljene su nove knjige domaćih autora, među kojima su, između ostalih, »Ćutim te« Mani Gotovac, a isto u Profilovoj nakladi izlazi i vodič kroz izradu domaćih pripravaka za njegu tijela »Biljke koje njeguju«, »omiljene televizijske vrtlarice« Kornelije Benyovsky Šoštarić.Profil veliku pozornost pridaje knjigama za najmlađe čitatelje, a ove godine među novim se naslovima izdvajaju čak tri, prvi od kojih je slikovnica »Jura i kuckalo protiv dosade« koju autorski potpisuje »inspirativni« književno-ilustratorski dvojac, Roman Simić i Manuel Šumberac. Dječja je knjiga i »Suli u avanturi«, »u kojoj je Maja Šimleša svoje nadareno i štosno pero hrabro ukrstila s briljantnim kistom višestruko nagrađivanog akademskog slikara Svena Nemeta«. Od strane proze, izdvajaju se naslovi »Ministarstvo potpune sreće«, novi roman najznačajnije suvremene indijske spisateljice Arundhati Roy »koji se čekao 20 godina, veličanstveno djelo, istodobno iznimna freska društva i intimno putovanje mnogim godinama i prostorima indijskog potkontinenta«.

Nadalje, »Muza« Jessie Burton, »zavodljiva, uzbudljiva i napeta knjiga o žudnji i identitetu« autorice romana »Minijaturistica« prodanog u više od milijun primjeraka. Od publicistike, Profil će na Interliberu predstaviti biografiju Ivice Todorića, »detaljnu priču o usponu i padu njegovog poslovnog carstva« u kojoj se novinar, urednik i ekonomski komentator Ratko Bošković bavi »ličnošću, karijerom, usponom i padom najvećeg i najmoćnijeg hrvatskog tajkuna«.


Kao jedan od najzanimljivijih naslova strane publicistike u Profilovoj nakladi izdvaja se priča o nastanku i meteorskom usponu internetske platforme Uber, revolucionarnog koncepta prijevoza, »Uber – Kako preko taksija zagospodariti svijetom« autora Adama Lashinskog, veterana američkog poslovnog novinarstva i izvršnog urednika poslovnog magazina Fortune.


Knjiga »Zagreb: Antivodič« autorice Zrinke Paladino najavljena je kao hrabri iskorak u područje kritičkog i argumentiranog zalaganja za Zagreb. U knjizi »U potrazi za Ivom Malecom« autorica Bosiljka Perić Kempf bavi se karijerom hrvatsko-francuskoga skladatelja Ive Maleca, jednog od najvažnijih skladatelja europske avangarde koji je u Hrvatskoj uvelike zanemaren.



Objavljen je i pilot javni poziv za poticanje razvoja čitateljske publike, a svi su ti programi usmjereni na jačanje kompetitivnosti hrvatskih autora te, smatra predsjednik Vlade, stvaraju preduvjete za oživljavanje interesa za knjigu i čitanje, što će se sve na koncu reflektirati i na izdavaštvo.


Premijer je dodao da se također osmišljava čitav niz programa i mjera financiranih iz europskih fondova kojima će se operacionalizirati na sjednici Vlade prošloga tjedna usvojena Strategija poticanja čitanja. »Dugoročne mjere usmjerene su na razvoj kvalitetnog odnosa prema kulturi i književnosti i stoga ćemo ustrajati da takva strategija, i kroz održavanje ovakvih aktivnosti poput Interlibera, pomogne ostvarenju tog cilja«, kazao je.


Posebno se osvrnuo i na knjižnice, »koje su ključni partner ne samo autora, nego i svih onih koji konzumiraju njihove sadržaje«. Napomenuo je kako su na području knjižničarstva također učinjeni brojni napori u smislu izrade ključnih strateških dokumenata, što se prije svega odnosi na strategiju razvoja hrvatskog knjižničarstva i na prijedlog zakona o knjižnicama na kojemu zajednički rade Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, »a sve s ciljem povećanja dostupnosti knjige korisnicima«.


»Činjenica da se jubilarni Interliber odvija donekle i u redizajniranom formatu potvrđuje da za hrvatsku knjigu postoji veliki interes i, što je najvažnije, da postoji volja hrvatskih institucija i kulturne javnosti da se negativni trendovi isprave, poprave i u konačnici promijene«, zaključio je premijer, te poručio kako je pred nama »zajednički rad na reetabliranju kulture knjige i čitanja«, kao preduvjeta za društvo budućnosti.


Dobrodošlicu okupljenima »u svijet knjige i čuda riječi« poželio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Napomenuo je da je Zagreb »grad u kojem se pročita svaka treća knjiga u RH, i u kojemu je upis u knjižnice za sve osnovnoškolce besplatan«.


»Grad Zagreb ovaj tjedan živi s knjigom«, rekao je gradonačelnik, te uz poruku da je poticanje znanja jedina budućnost zemlje citirao staru indijsku poslovicu: »Dajte mi znanje – dat ću vam imanje!«.Otvorenju su nazočili brojni predstavnici izdavačke industrije te niza kulturnih, znanstvenih i političkih institucija, Vlade, Sabora, Grada Zagreba, Ureda predsjednice, sudbene vlasti, diplomatskog zbora, kao i brojnih poslovnih dionika koji djeluju u Hrvatskoj.

Sve je pratio prigodni glazbeni program Zagrebačkih solista te dramski program u kojemu su se okupljenima kroz glumačke interpretacije Gorana Matovića, Branke Cvitković, Sanje Vejnović i Nikše Marinovića obratili umrli i neumrli velikani hrvatske književnosti Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Mak Dizdar, Antun Branko Šimić, Danijel Dragojević i Vesna Parun.


Nakon što je sajam proglašen otvorenim, premijer, ministri i gradonačelnik obišli su štandove i popratne programe Sajma.


Bogat slavljenički program


Najveća književna manifestacija u RH, sajam knjiga i učila Interliber tradicionalno svake jeseni tijekom pet dana na Zagrebački velesajam privuče oko 130 tisuća posjetitelja. U svojem će 40. izdanju na više od 13 tisuća četvornih metara Paviljona 5 i 6 predstaviti nakladu više od 300 izlagača iz 16 zemalja – uz hrvatske, na sajmu su prisutni nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Irana, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Španjolske, Turske, te Velike Britanije i Sjeverne Irske.


Organizator Interlibera je Zagrebački velesajam u suradnji sa zajednicom nakladnika i knjižara, a za jubilarni su 40. Interliber najavili poseban kulturno-glazbeni program pod nazivom »Interliber 40«, koji se ostvaruje u suradnji s Gradom Zagrebom.


Perjanica toga programa je »Premium program Interliber 40«, koji će se održavati na prošle godine inauguriranoj Galeriji Paviljona 5, sastavljen od tri dijela: dječji program, koji uključuje aktivnosti vezane uz dječju knjigu, strukovni (panel diskusije na temu nakladništva, knjižarstva i knjižničarstva) te promocije knjiga i čitanja.


Uz druženja piscima, program Galerije uključuje svakodnevne različite kreativne i edukativne programe – radionice stripa, crtanja, igara, zabavno čitanje lektire. Bit će održan i kviz znanja Interlibera – HIGH FIVE za učenike osnovnih i srednjih škola, koji se ostvaruje u suradnji s Hrvatskim kviz savezom.Program uključuje i aukcije starih i rijetkih knjiga kao i Knjigodar – akciju darivanja knjiga jednoj školskoj knjižnici s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara i Zajednicom nakladnika i knjižara.

Kao još jedna specifičnost obilježavanja jubilarnog 40. rođendana sajma, posjetitelje Velesajma, na otvorenoj pozornici ispred Paviljona 5, dočekuje cjelodnevni glazbeni program s nastupima DJ-a te glazbenih bendova.


Na glavnoj pozornici Paviljona 6 bit će pak organizirana predstavljanja knjiga i razgovori s autorima, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice, okrugli stolovi, kvizovi i dodjele književnih nagrada.


Na Interliberu je ponovno postavljen i Znanstveni kvart, posebno osmišljen dodatni sadržaj na sjeveru Paviljona 6, gdje posjetitelji mogu uživati u interaktivnoj popularizaciji znanosti kroz prenošenje znanja na praktičan i zabavan način. Ove godine aktivno je pet cjelina unutar Kvarta: Školica, Plac znanja, Mozgaonica, Trg odmorko i Zabavni park.


Kako bi posjetiteljima olakšali kretanje i boravak na Interliberu, organizatori su i ove godine u svim paviljonima postavili Knjižider, posebno mjesto za ostavljanje knjiga koje ujedno služi i kao garderoba, a novost ove godine je i prostor za prematanje beba – BABY ROOM uz Knjižider u Paviljonu 6.Sajam se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH i gradonačelnika Grada Zagreba. Ulaz na sva događanja je besplatan.