Pri kraju natječaj

Za ravnateljicu Gradskog kazališta lutaka predložena Magdalena Lupi Alvir

Kim Cuculić

Program Magdalene Lupi Alvir činio se Kazališnom vijeću cjelovitijim i boljim od prijedloga drugih dviju kandidatkinja – Almire Štifanić i Laure Marchig



RIJEKA » Na sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke što će biti održana sutra na dnevnom redu naći će se i prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Riječ je, točnije, o ravnateljici, jer je Kazališno vijeće za imenovanje predložilo dramaturginju Magdalenu Lupi Alvir, dosadašnju ravnateljicu Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca koja je trenutačno na porodiljnom dopustu.


   Sadašnjoj ravnateljici Gradskog kazališta lutaka Rijeka Zrinki Kolak Fabijan mandat prestaje 2. svibnja 2016. godine, a Magdalena Lupi Alvir bila bi imenovana na razdoblje od četiri godine, počevši od 3. svibnja 2016. Sukladno Zakonu o kazalištima, natječaj provodi Kazališno vijeće najkasnije godinu dana prije isteka mandata ravnatelja.



Predstava »Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk« GKL-a bit će sutra izvedena po stoti put. Riječ je o osuvremenjenoj, satiričnoj i basnovitoj inačici bajke o vuku i sedam kozlića. Premijera je bila 2. veljače 2006. godine. Dramski tekst je prema poznatom predlošku napisao nagrađivani književnik Tahir Mujičić, koji je ujedno i likovno osmislio lutke i scenografiju predstave. Režiju potpisuje Zoran Mužić, a ulogu Vuka, koja nije lutkarska već glumačka, vrhunski je iznio Alex Đaković koji je za svoj glumački ludizam i umijeće nagrađen na SLUK-u 2007. u Splitu. Na istom festivalu predstava je nagrađena za najbolji tekst, likovno rješenje lutaka i scenografije te također za njihovu izradu i za originalnu glazbu.   Kvaliteta predstave je prepoznata i izvan naših granica te su »Kozlini« nagrađeni na festivalu »Zlatna iskra« u Kragujevcu, trećom nagradom za najbolju predstavu, a Zlatko Vicić za ulogu Osma Ovčine. Uz Mujičića i Mužića, autorsku ekipu čine Igor Karlić kao skladatelj, Luči Vidanović zadužena za tehnologiju lutaka, Karin Fröhlich kao koreografkinja i Damir Babić kao oblikovatelj rasvjete. U predstavi sudjeluju Alex Đaković, Božena Delaš, Zlatko Vicić, Almira Štifanić, Karin Fröhlich, David Petrović, Andrea Špindel, Goran Zelić i Nebojša Zelić.




   Na natječaj su se prijavila četiri kandidata – Magdalena Lupi Alvir, Almira Štifanić, Laura Marchig i Denis Brižić. Zaključeno je da su tri prijave potpune i udovoljavaju uvjetima natječaja, dok je prijava Denisa Brižića nepotpuna jer nije dostavio dokaz o poznavanju jednog stranog jezika, pa se nije ni razmatrana. Temeljem diskusije o životopisima i četverogodišnjim programima rada tri kandidatkinje, članovi Kazališnog vijeća – Davor Mišković, Jasna Vukonić-Žunić, Zlatko Vicić, Luči Vidanović i Matko Botić – jednoglasno su zaključili da se Magdalena Lupi Alvir kvalitetom svog programa, dubinom uvida u problematiku suvremenog kazališta za djecu i mlade, ali i lutkarstva kao medija, nametnula kao najbolji izbor za ravnateljicu ove kazališne kuće.


Više od predstava


Ističe se da je program Magdalene Lupi Alvir studiozno i pomno složeno pismo namjere, iz kojeg se iščitava stručno utemeljeno promišljanje o položaju i važnosti, sadašnjosti i budućnosti GKL-a Rijeka.


   – Kandidatkinja je posebno detaljno razradila programsko-repertoarne smjernice, koje pokazuju njezinu upućenost i širinu uvida u spajanju tradicijskih elemenata i rizičnih estetskih proboja u novo. Pritom, kada predlaže postavke klasičnih djela, nije riječ o konformističkoj taktici igranja hit naslova, već je primjetan kreativan otklon u skladu s programskim smjernicama: iz zaborava se tako izvlači riječka legenda »Četrnaest svjedoka«; planira se postavljanje slabije poznatih Nazorovih djela; u program se uvode na ovim prostorima manje prisutni suvremeni klasici i autori poput Erica Carlea, Kestutisa Kasparavičiusa i Melite Rundek, a kada se spominje »željezni repertoar« kazališta za djecu, poput djela Andersena, braće Grimm i Ivane Brlić Mažuranić, riječ je o naslovima koji nisu odabrani samo zbog vlastita hit potencijala.


   Kandidatkinja pokazuje i da rad kazališta sagledava puno šire od izvođenja samih predstava, pa tako definira i program »Lutkolab« namijenjen mladim autorima, »storytelling« projekt »Pričaj mi priču«, ali i dio repertoara nazvan »Teatar u pelenama«, čime pokazuje pohvalnu tendenciju stvaranja programa za najmlađi uzrast kazališnih gledatelja. Za pohvalu je i okviran popis potencijalnih redateljskih suradnika, koji pokazuje upućenost u suvremena strujanja hrvatskog teatra.


Mana – nerazrađene financije


Kao jedina mana programa Magdalene Lupi Alvir navodi se nedovoljno razrađen financijski plan, bez konkretnih brojčanih pokazatelja u prihodima i rashodima i tek s okvirnim i skicoznim planom iznalaženja sponzorskih i koprodukcijskih financijskih sredstava potrebnih za propulzivno djelovanje kazališta.


   Druga dva razmatrana programa, kandidatkinja Almire Štifanić i Laure Marchig, iako također argumentirano postavljena i stručno osmišljena nisu, po mišljenju Kazališnog vijeća, dostigla razinu programa Magdalene Lupi Alvir. Program Almire Štifanić, iako ispunjen zanimljivim repertoarnim naslovima, suviše je skicozan i ne ulazi u detaljnu razradu repertoarne politike, dodatnih programa i vizije vođenja kazališta u četverogodišnjem razdoblju. Programske smjernice Laure Marchig, s druge strane, pokazuju kompetentnu viziju vođenja kazališta, s posebnim naglaskom na konkretno navedene partnere za inozemne koprodukcije i detaljno razrađen financijski plan. Ipak, izbor repertoarnih naslova i estetsko usmjerenje predloženo u programu ove kandidatkinje, iako umjetnički opravdano, po mišljenju Kazališnog vijeća manje je prilagođeno konkretnom kazalištu i današnjem teatarskom duhu vremena od vizije Magdalene Lupi Alvir.