Gost-dirigent koncertne sezone 2014/15 u HNK Ivana pl. Zajca, finski je umjetnik Ville Matvejeff. Dirigent, skladatelj, pijanist i operni pjevač, jedan od najsvestranijih finskih glazbenika nove generacije, rođen je 1986.godine, školovao se na prestižnoj Akademiji Sibelius, posljednjih godina dirigirao je orkestrima diljem Europe te u SAD-u, Kini, Japanu i Meksiku. Od sezone 2012/13. dirigent je Malmö Opere u Švedskoj, od ove sezone i šef-dirigent Jyväskylä Sinfonia orkestra u Finskoj. Osim kao dirigent, Matvejeff nastupa i kao pijanist, a njegove se kompozicije izvode diljem svijeta.

  Kako se Rijeka uklapa u njegov vrlo gusto ispisan raspored obaveza, pitali smo uglednog mladog gosta-dirigenta riječke Opere, koji se u srijedu, 26. studenog, predstavlja simfonijskim koncertom – a uz orkestar riječke Opere kao solist nastupiti će violinist, također Riječanin, Marco Graziani.

  – Moja odluka da se upustim u suradnju s riječkim ansamblom Opere, došla je inicijativom Marina Blaževića, kojemu su me preporučili neki od umjetnika u Švedskoj s kojima sam surađivao. Sastali smo se i nekoliko puta vodili duge i sadržajne razgovore o opernoj umjetnosti, a sve u smislu eventualne suradnje.

Solist Marco Graziani

Vrlo brzo smo ustanovili da imamo slična razmišljanja o operi danas. Nakon što sam ovog proljeća bio prvi put u Rijeci – na premijeri opere »Faust« – oduševio me grad i kazalište, a posebno kad sam spoznao koliko izvrsnih mladih pjevača ima u Hrvatskoj danas, pa su te okolnosti utjecale na moju odluku da podijelim svoje vrijeme i s ovim ansamblom.

  Solist na prvom koncertu kojim se predstavljate ovdašnjoj publici je riječki violinist, u angažmanu u Zagrebu, Marco Graziani.

  – Čuo sam o njemu sve najbolje, pa smo krenuli dogovarati program. Predložio sam mu nekoliko violinskih koncerata, a opredijelili smo se za Prokofjeva, Prvi koncert.

  Nisam sigurna da se taj koncert uopće svirao u Rijeci.

  – Moguće da će sva djela na programu biti nova publici. Čak i Sibeliusova Prva simfonija nije ovdje izvođena. S druge strane, to je vrlo lijep program, a osim Prokofjeva i Sibeliusa, čuti ćemo jednu skladbu finskog skladatelja Magnusa Lindberga. On je jedan od najpoznatijih i najtraženijih kompozitora danas u svijetu, nedavno je bio rezidencijalni skladatelj Njujorške filharmonije, a skladba »EXPO« koju ćemo slušati je jedno od njegovih blistavih djela.

  U proljeće ćete dirigirati u Rijeci Mozartovog »Don Giovannija«, kao koprodukciju između riječke Opere i finske New Generation Opera, koje ste utemeljitelj. Znači li to da ćemo preuzeti scenografiju i kostime iz vaše predstave koja je već imala premijeru?

  – Moram se malo vratiti unatrag i objasniti koncept New Generation Opere: radeći s nekoliko opernih redatelja koji su imali inovativne ideje po pitanju uprizorenja opernih djela danas, odlučili smo uvesti filmske elemente u izvedbu kako bismo publici približili dramatiku. Jer, kad sjedite na nekom udaljenijem mjestu gledališta, ne vidite ono što se odražava na licima pjevača, a uz live snimku – publika postaje svjesna svih emocija koje donose akteri na sceni. Prošle smo godine prvi put radili tu predstavu s izravnim filmskim snimkama i dobili izvrsne reakcije publike.

Dirigent i pijanist

U takvoj produkciji nema teške scenografije i raskošnih kostima, sve skupa stane u jedan kamion, tako da će predstava u Rijeci biti oslobođena velikih troškova, a ipak bi trebala dočarati napetost i dramatičnost ove opere. Što se kamera i izravnog snimanja igre tiče, za to ćemo koristiti hrvatske snage.

  Za ovakvu predstavu trebate pjevače koji će biti i dobri glumci.

  – Istina, zbog toga smo imali audiciju i vrlo sam zadovoljan pjevačima koje smo odabrali. Uvjeren sam da će biti pravo zadovoljstvo raditi s njima. A također se radujem što će riječka publika upoznati i dvoje solista iz naše lanjske produkcije, koji će gostovati na sceni Ivana pl. Zajca. Oni će biti uporište za hrvatsku podjelu, je im je već blizak rad pred kamerama.

  Iz vašeg curriculuma je vidljivo da ste i aktivni pijanist – u proljeće imate dva koncerta na kojima svirate i dirigirate s različitim komornim formacijama.

  – Počeo sam karijeru kao pijanist – to sam najprije i diplomirao na Akademiji, prije nego što sam se počeo baviti dirigiranjem simfonijske glazbe i operom. Stoga često nastupam kao pijanist i dirigent, a također stalno pratim na klaviru jednu od naših najvećih lied pjevačica, sopranisticu Karita Mattilu. Jako volim biti u bliskom kontaktu s glazbenicima orkestra jer tako saznajem iz prve ruke što misle o glazbi, a i sam imam priliku stalno učiti.

Ambiciozni glazbenici

Imate li planove za daljnju suradnju s Rijekom?

  – Moja je sreća što sam slobodnjak i što mogu rasporediti svoje vrijeme na više strana. Obaveze šefa dirigenta Jyväskylä Sinfonia orkestra angažiraju me deset do dvanaest tjedana godišnje, a ostalo vrijeme dijelim s drugim orkestrima i publikom, pa tako i s Riječanima.

  Što kažete o našem orkestru nakon dvije održane probe?

  – Vremena je malo da bih govorio o finalnom rezultatu, ali ono što mogu sa sigurnošću reći jest da se vidi impresivan napredak. To je vrlo ozbiljan i ambiciozan sastav glazbenika, koji stvarno žele razviti svoje zajedničko sviranje i njegov kvalitet. Mislim da je to potencijalno vrlo dobar orkestar i da se s njima može postići visoke domete izvedbe.

  Što se tiče daljnje suradnje, još nismo o tome razgovarali, ali predstoji nam još dosta posla u ovoj sezoni. Jedva čekam da počnemo raditi na operi, da stignu pjevači. Jednog od hrvatskih mladih opernih pjevača – Leona Košavića – pozvao sam u Finsku (njega i Matiju Meića već sam čuo na međunarodnom pjevačkom natjecanju »Mirjam Helin« u Helsinkiju, gdje su obojica pobrali velike simpatije)! Zato mislim da će sve ovo što je pred nama dovesti do uistinu dobre suradnje. I zadovoljstva za publiku.