Premijera predstave

“Trsatski zmaj” obogaćen eko porukom

Kim Cuculić

Prizor iz predstave

Prizor iz predstave

U »Trsatskom zmaju« lutkari animiraju »muppetovski« oblikovane lutke »zijevalice«, a pozornica je napučena galerijom likova, i to u pomalo karikaturalnom, ali simpatičnom prikazu

Predstava »Trsatski zmaj«, prema priči Velida Đekića, premijerno je izvedena u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka. Riječ je o autorskom projektu Davida Petrovića i Alexa Đakovića, glumaca-lutkara riječkog lutkarskog kazališta. Kao inspiracija poslužila im je istoimena slikovnica, a u predstavi se pojavljuju i motivi iz drugih Đekićevih slikovnica koje se bave riječkim temama.     Ovim naslovom Gradsko kazalište lutaka Rijeka njeguje i zavičajnu tematiku, koju se dječjoj publici približava na njoj blizak način. No, »Trsatskog zmaja« mogu gledati i odrasli koji će u predstavi prepoznati i neke druge aluzije i dnevno-političke aktualnosti.   

Drukčija Rijeka


Predstava počinje nastankom i stvaranjem Rijeke, u što uvodi naracija Zrinke Kolak-Fabijan. Na maloj pozornici kazališta lutaka autorica likovnog rješenja lutaka i scenografije Nisa Hrvatin izgradila je maštoviti svijet s brojnim detaljima. Iz nekoliko vodoravno postavljenih paravana iznikla je čitava Rijeka, izrađena od spužvastog materijala i oživljena bojama po uzoru na likovnost Voje Radoičića, dok ovakva vizualnost priziva i animirani serijal o profesoru Baltazaru.  

U ovoj riječkoj priči na drugačiji način predstavljene su povijest, znamenitosti i posebnosti grada na Rječini – Trsatska gradina, Katedrala sv. Vida, HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Kosi toranj, Riječki neboder, gradska ura, tržnica, tvornički dimnjak, Riječki karneval, zvončari, Armada… 


   U »Trsatskom zmaju« lutkari animiraju »muppetovski« oblikovane lutke »zijevalice«, čiju je tehnologiju osmislila Marija Volkmer. Izbor glazbe nije tipično riječki, ali su zato u tekst ubačeni poznati stihovi iz pjesama riječkih rock bendova. Budući da grad čine njegovi stanovnici, redatelji i autori dramatizacije David Petrović i Alex Đaković napučili su pozornicu cijelom galerijom likova, i to u pomalo karikaturalnom, ali simpatičnom prikazu.   

Dinamična animacija


U brzoj i dinamičnoj animaciji David Petrović oživio je lutke gradonačelnika Šmrke, Zmaja, ribara Brade i građanina Pepa. Alex Đaković animira Vida Lampicu, Glazbenika, ribara Zubu i građanina Gunđu. Goran Zelić tumači Njuškala, misterioznog Lješnjaka, Popa, dječaka Vida, psa Šnjufka… a Andrea Špindel našla se u ulogama goleme Hobotnice, legendarne Babe Kune s riječkih ulica, djevojčice Vide i građanke Butre. Kroz ove likove Petrović i Đaković na duhovit način progovaraju i o multikulturalnosti i multijezičnosti Rijeke. U predstavi prepoznatljivog riječkog kolorita likovi ribara tako govore čakavštinom, u čemu je suradnik za »bodulski« Sanjin Seršić. 


   U ovu lutkarsku priču o Rijeci utkana je i ekološka poruka. U finalnoj, spektakularnoj borbi između Hobotnice – koja je uzrok svega lošeg što se događa u gradu – i Trsatskog zmaja pobjedu će odnijeti hrabri zmaj koji će svoj grad spasiti od propasti. U ovom segmentu predstava sadrži i kritičku oštricu, koja je upućena i šire od Rijeke. Premijerna publika ispratila je glumce i autorsku ekipu velikim pljeskom, a na kraju je puštena ekološka himna »Učinimo nešto«.