Namjera je Frljića i Blaževića da kroz četverogodišnji program provedu temu Fausta, odnosno rasprave problem odnosa umjetnika i različitih konfiguracija moći te odgovornosti spram vlastita umjetničkog, ljudskog i etičkog integriteta. Drugi kandidat za intendanta, Edvin Liverić, kao centralnu nit vodilju u programu naveo je promišljanje riječkih tema (kao svojevrsni uvod u programsko osmišljavanje EPK 2020), te osobnosti koje su obilježile Rijeku
RIJEKA Odlukom Kazališnog vijeća HNK Ivana pl. Zajca za novog intendanta HNK Ivana pl. Zajca predložen je Oliver Frljić, a drugi kandidat bio je Edvin Liverić. Oliver Frljić (kao intendant) i Marin Blažević (kao kazališni dramaturg) predložili su program za »Novo, odgovorno, različito: Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci 2015-2018«. Namjera je Frljića i Blaževića da kroz četverogodišnji program provedu temu Fausta, odnosno rasprave problem odnosa umjetnika i različitih konfiguracija moći te odgovornosti spram vlastita umjetničkog, ljudskog i etičkog integriteta.
Oni predlažu suradničko upravljanje umjesto postojećeg hijerarhiziranog i centraliziranog modela upravljanja i odlučivanja. Tako bi u naredne četiri godine osmislili i testirali fleksibilniji, efikasniji i propulzivniji model. Po uzoru na mnoga europska, a napose njemačka kazališta, Frljić i Blažević predložili su i uvođenje uloge glavnog dramaturga kao druge ključne osobe u kreativnom upravljanju kazalištem i prvog zamjenika intendanta u segmentu umjetničke realizacije programa. Razmatraju i mogućnost uvođenja uloge muzičkog ravnatelja kazališta koji bi upravljao orkestrom i zborom te u suradnji s ravnateljem Opere, odnosno Baleta, predlagao operni i baletni program, a usto i programirao koncertnu sezonu.
Pravo na različitost
– Nacionalno kazalište, kako ga mi shvaćamo, prvi će izazov svoje budućnosti pronaći u zastupanju prava na različitost i otporu svakom obliku dominacije, odnosno isključivosti. Kulturi i politici suvremene nacionalne, pa tako i kazališne zajednice, upravo raznolikost otvara perspektivu razvoja, nasuprot opresivnom održavanju jednoličnosti.
HNK Ivana pl. Zajca već u startu bilježi bitnu razliku u odnosu na srodne kazališne institucije u Hrvatskoj i Europi jer kao jednu od četiri ravnopravne ustrojbene jedinice sadrži Talijansku dramu, a njezin rad »potiče i unapređuje održavanje, razvoj i iskazivanje kulture i tradicije talijanske nacionalne manjine«. Na tome ćemo tragu kazalište otvoriti i djelovanju drugih manjinskih zajednica, ne samo nacionalnih, koje u tom prostoru nisu bile uopće ili adekvatno zastupljene. Neka riječki HNK atribut »narodno« iz svoga naziva potvrđuje kao mjesto okupljanja svih građana, bez obzira na društveni status, nacionalnu pripadnost, obrazovanje, dob, vjeru, rodne i seksualne identitete – jedna je od ideja vodilja Frljića i Blaževića.
Jedan od ciljeva je i obnavljanje ansambala. Tako je u planu zapošljavanje najmanje troje novih glumaca, dok je u Baletu nužno angažiranje još troje plesača. U opernom ansamblu iznenađuje potpuno odsustvo novih generacija pjevačica i pjevača (s izuzetkom izvrsne Kristine Kolar), kao i neshvatljivo ignoriranje opernih doajena (Giorgio Surian – odsutan gotovo deset godina s riječke pozornice) ili, primjerice, mlade operne umjetnice u impresivnom uzletu, Riječanke Diane Haller. Te i slične neprihvatljive propuste – navode Frljić i Blažević – namjeravaju ispravljati već od prvog dana mandata.Nove inicijative
Jedan od prvih zadataka nakon preuzimanja dužnosti upravljanja riječkim kazalištem bit će – u suradnji s muzičkim savjetnikom odnosno ravnateljem – pregled kadrovskog stanja orkestra i zbora te procjena potrebe novih angažmana odnosno zapošljavanja u pojedinim segmentima.
U timu za »Novo riječko kazalište« trebali bi biti Oliver Frljić (intendant), Marin Blažević (glavni dramaturg kazališta i/ili ravnatelj opere), Ronald Savković (ravnatelj Baleta), Magdalena Lupi Alvir (ravnateljica Hrvatske drame), dok će se ravnateljica/ravnatelj Talijanske drame odrediti naknadno. Poslovna ravnateljica ili poslovni ravnatelj također će se odrediti naknadno.
Vanjski suradnici u umjetničkom timu (preliminarni dogovori su u tijeku): muzički savjetnik i glavni gost dirigent u sezoni 2014/2015: Ville Matvejeff, casting savjetnica za operne projekte i ravnateljica Međunarodnog natjecanja mladih opernih pjevača »Zinka Milanov«: Vlatka Oršanić, arhitekt-scenograf univerzalne pozornice, odnosno izvedbenog prostora Opernog studija Drama u operi: Idis Turato.
Umjetnički voditelji Riječkih ljetnih noći: Mani Gotovac (2015), Kokan Mladenović (2016), Uršula Cetinski (2017), Davor Mišković (2018).
Deficit prostora s kojim se HNK Ivana pl. Zajca trenutno suočava zbog činjenice da čak četiri ansambla dijele isti krov (Hrvatska drama, Talijanska drama, Opera i Balet) riješio bi se otvaranjem nove scene u HKD-u, gdje bi se mogle pripremati i izvoditi dramske predstave koje nisu toliko ovisne o prostorno-akustičkim specifičnostima »Zajčeve« barokne kutije. Oliver Frljić i Marin Blažević, između ostalog, najavljuju i da će se u sljedeće četiri godine stvarati uvjeti da HNK Ivan pl. Zajca postane intenzivno prisutan na jugoistočnoj regionalnoj kazališnoj sceni, te u tom kontekstu počne postavljati standarde, kako estetičke i izvedbene, tako i kulturno-menadžerske. Namjera je također uspostavljanje partnerskih odnosa s vodećim kazališnim kućama u Europi, prije svega u Njemačkoj, Italiji i Austriji.
Frljić i Blažević spominju i čitav niz novih inicijativa, poput pokretanja programa »Diplomirani gledatelj« za polaznike-gledatelje svih generacija i tematskih okruglih stolova, dok će iznimnu pažnju posvetiti uključivanju osoba s invaliditetom i posebnim potrebama u krug posjetitelja kazališta. Također najavljuju i da će intendantska loža biti otvorena nezaposlenim građanima Rijeke koji nisu u mogućnosti kupiti ulaznicu za predstave.
Među novim inicijativama su i Gostujući umjetnici sezone, Riječko kazalište mladih »Janko Polić Kamov«, Međunarodno natjecanje mladih opernih pjevača »Zinka Milanov« u suradnji s međunarodno proslavljenom hrvatskom sopranisticom Vlatkom Oršanić, DancePort Rijeka – Međunarodna natjecanja za baletne plesače i koreografe te pokretanje Jadranskog simfonijskog orkestra kao zasebnog umjetničkog odjela HNK Ivana pl. Zajca. Tu je i programska smjernica HNK za Rijeku – Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
Klasici na sceni
Kad je riječ o programskim smjernicama i repertoarnim naslovima, posebna pažnja posvetit će se projektima koji suradnički povezuju četiri ansambla, mladim autorima i izvođačima te mladoj publici i njezinu vidljivijem uključivanju u kazališni život Rijeke. Neki od predloženih autora i naslova u dramskom segmentu su – Nedjeljko Fabrio: Vježbanje života – rekonstrukcija; Slobodan Šnajder: Hrvatski Faust, Rade Šerbedžija (autorski projekt) ili Rajko Grlić: Samo jednom se ljubi; George Orwell: Životinjska farma; Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita; Danilo Kiš: Grobnica za Borisa Davidoviča; Thomas Mann: Doktor Faustus; Federico Fellini: Amarcord… U Operi bi se izvodila djela Mozarta, Rossinija, Verdija, Bizeta, Bartoka, Wagnera…, dok bi program Baleta slijedio tri osnovne smjernice: Klasici bijelog baleta, Edukacijski projekti i Preskočena povijest.
Predlagatelji ovog programa također ističu da Operu HNK Ivana pl. Zajca trebati obnoviti u svakome smislu: organizacijskom, izvedbeno-pjevačkom, repertoarnom, redateljskom, kazališno-estetičkom i produkcijsko-etičkom. Promjene bi trebale doživjeti i Riječke ljetne noći, pa će tako svaki naredni festival predstaviti ideje drugog umjetničkog voditelja. Frljić i Blažević predlažu i proširenje koncepta već tradicionalnih Zajčevih dana te novu viziju KamovFesta. Na kraju programa je i financijski plan.
Promišljanje riječkih tema
Drugi kandidat za intendanta, Edvin Liverić, kao centralnu nit vodilju u programu navodi promišljanje riječkih tema (kao svojevrsni uvod u programsko osmišljanje EPK 2020), te osobnosti koje su obilježile Rijeku, odnosno Rijeka njih: Ödön von Horvath, J. P. Kamov, Gabriele D’Annunzio, Ivan pl. Zajc, Fiorello La Guardia, Jean Genet… – Ti autori ujedno zatvaraju jedan širi miteleuropsko-mediteranski krug kojem Rijeka zasigurno pripada. Takav umjetnički krug svakako treba biti predstavljen i drugim autorima miteleuropske regije, kao što su: Federico Fellini, Carlo Goldoni, Richard Strauss, Giacomo Puccini, ali i suvremenim autorima: Agota Kristof, Daniel Načinović, Daša Drndić, Angelin Preljocaj, Daniel Abreu, Ronald Savković, Irma Omerzo, Ivana Müller, Jasna Vinovrški i tako dalje – pojašnjava Liverić.
Još jedna nit vodilja u osmišljavanju programa bio bi četverogodišnji projekt »GRANICE« (radni naslov), u kojem bi se svake godine kroz temat šireg pogleda na Rijeku/Fiume/Reku/Riku kao multikulturalnog grada s bogatom i turbulentnom poviješću, te dubljim istraživanjem njegovih fizičkih/povijesnih i mentalnih/mentalitetnih granica, svake sezone jednom renomiranom autoru osebujnog i snažnog scenskog rukopisa (a to podrazumijeva i estetski pluralizam) omogućio rad na autorskom projektu koji bi, unaprijed ugovorenim koprodukcijama i gostovanjima, predstavljao Rijeku na raznim pozornicama Europe.
Projekt »GRANICE« zamišljen je kao autorski rad s pogledom na naš grad iz perspektive jednog talijanskog autora (Romeo Castelucci/ Societa Raffaello Sanzio), mađarskog autora (Arpad Schilling/ Kretakor), slovenskog autora (Tomi Janežič/ Mladinsko gledališče), te u svojoj posljednjoj sezoni rad iz perspektive jednog (ili grupacije) domaćih autora. Grad bi pripremao i živio ovaj projekt kroz četiri sezone, a ideja je da se sva uprizorenja izvedu u sklopu centralnog programa manifestacije Rijeka EPK 2020. Glazbene praizvedbe u koprodukciji
Još jedna programska linija bila bi ona usmjerena na mlađu publiku – predškolska i školska dob, te studenti. Još jedan bitan cilj svakako je i poticanje autora na stvaranje novih djela koji će svoje praizvedbe doživjeti upravo na sceni HNK Ivana pl. Zajca. U tom slučaju ne misli se samo na dramske pisce, već i na koreografe, a u suradnji s Muzičkim biennalom, s ciljem praizvedbi glazbenih i opernih djela.
Prema Liverićevu prijedlogu, ravnateljica Hrvatske drame bila bi Magdalena Lupi Alvir, ravnatelj Talijanske drame – Tomas Kutinjač, ravnatelj Opere – Tomislav Fačini, a ravnatelj Baleta – Ronald Savković. Potencijalna nova poslovna ravnateljica bila bi Sanja Hajdinjak. Kroz četiri sezone Opera HNK Ivana pl. Zajca postavljala bi klasična operna djela u periodu od srednjovjekovne glazbe do suvremenih opera, s akcentom na praizvedbe glazbenih djela u suradnji s MBZ (Muzički biennale Zagreb). S obzirom na najskuplji produkcijski dio kazališnog stvaralaštva, glavni fokus bio bi na regionalnoj suradnji, kako bi se uz što manje troškove dobila čim kvalitetnija glazbeno scenska produkcija.
Kroz četiri sezone Balet HNK Ivana pl. Zajca imao bi za cilj posebno njegovanje suvremenog plesnog izričaja, s nastavkom na tendencije koje je Ronald Savković u prethodnim sezonama započeo. Za cilj je postavljen poseban angažman u međunarodnim plesnim suradnjama, kako bi nas korpus Baleta HNK Ivana pl. Zajca češće predstavljao na inozemnim gostovanjima – neki su od naglasaka Liverićeva programa.
