Festival neovisnih kazališta

Rezime petog FEN-a: Opatija, pravi dom hrvatskim neovisnim kazalištarcima

Kim Cuculić

Ekipa Festivala Opatija slavi peti FEN / Snimila: A. Saška MUTIĆ

Ekipa Festivala Opatija slavi peti FEN / Snimila: A. Saška MUTIĆ

Opatijski festival jedinstveno je mjesto da se neovisna kazališta jednom godišnje okupe i predstave svoje produkcije. A publika je i ove godine – razgrabila ulaznice za šest festivalskih večeri i 22 predstave na programu



Festival neovisnih kazališta u Opatiji stigao je do svojeg petog rođendana, što je za jednu manifestaciju ove vrste važan jubilej. Tijekom proteklih pet godina FEN je postao pravi dom hrvatskih neovisnih teatara, od kojih mnoga nemaju vlastiti prostor za rad i djeluju u financijski skromnijim uvjetima. Opatijski festival jedinstveno je mjesto da se neovisna kazališta jednom godišnje okupe i predstave svoje produkcije. Ove godine izbornica FEN-a Rajna Miloš kao poveznicu među odabranim naslovima uočila je temu gubitka, što objašnjava u uvodniku programske knjižice: »Nepovratno gubimo voljene, drage i bitne osobe… Gubimo sve nama vrijedne i važne stvari. Vrijeme je hladnoće, usamljenosti, siromaštva. U svakom pogledu…«


Publika


Unatoč temi koja nije zvučala optimistički, publika je doslovce razgrabila ulaznice za peti FEN, o čemu ravnateljica Rajna Miloš kaže:


– Telefoni su počeli zvoniti mjesec dana prije početka prodaje ulaznica – javilo se pedesetak gledatelja koji nikako nisu htjeli propustiti FEN. Već tada sam znala da ćemo biti rasprodani. Za svaku smo presdstavu mogli prodati još stotinjak ulaznica! Ono što me posebno raduje, to su posjetioci iz drugih hrvatskih gradova, koji su – u terminu FEN-a – iskoristili popularne, poslijeuskršnje cijene u opatijskim hotelima, kako bi, uz  odmor,  pogledali one predstave koje su propustili vidjeti u svojim sredinama. Na ovogodišnjem FEN-u tijekom šest dana prikazane su 22 predstave – 11 za odrasle i 11 za djecu. Raspored je bio vrlo gust i nije bilo moguće pogledati sve, ali su i mali i veliki mogli pronaći nešto za sebe. Festival je otvorila predstava »Leticija i ljublist« Kazališta Mala scena iz Zagreba, kojom je Vitomira Lončar obilježila 40. godišnjicu umjetničkog rada. Riječ je o glasovitoj komediji britanskog autora Petera Shaffera, a u hrvatskoj verziji ovog »vrlo engleskog komada« pratili smo odličnu glumačku suigru Vitomire Lončar i Jasne Bilušić. I ova predstava, u režiji Ivice Šimića, dokaz je da »recept« za dobru predstavu čine kvalitetan tekst, izvrsna gluma i dobra režija.

Raskoš talenta


Predstave neovisnih kazališta često nisu scenografski ni kostimografski raskošne, ne pate od specijalnih efekata niti mnogo koštaju, no zato je u njihovom središtu glumac/glumica koji se oslanja na svoje izvedbene vještine, imaginaciju, emocije i izražajnost. Primjer za to je predstava »Dnevnik jednog luđaka« Moving Music Theatrea iz Bitole, u kojoj je svestrani glumac Ozren Grabarić – pod režijskom i dirigentskom palicom Marjana Nećaka – pokazao svo bogatstvo svojeg glumačkog talenta. Ova predstava, nastala prema noveli ruskog klasika Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, ujedno je i primjer inovativnog scenskog »čitanja« klasičnih predložaka. Hrvatsko dramsko pismo predstavio je naslov »U agoniji« Miroslava Krleže, koji je izvelo Putujuće kazalište – PUK iz Zagreba, a u predstavi glume te je režijski i dramaturški potpisuju Ozren Grabarić, Nela Kocsis i Darko Stazić. Prema tekstu suvremene hrvatske autorice Tene Štivičić izvedena je predstava »Nemreš pobjeć od nedjelje« Ludens teatra iz Koprivnice. Ovu ljubavnu priču o mladom paru odigrali su Jelena Hadži-Manev i Filip Juričić, a redatelj je Dario Harjaček. Prema predlošku hrvatskog autora Igora Weidlicha nastala je predstava »Loptice« B GLAD produkcije iz Samobora, a ovaj kazališni omnibus sastoji se od pet isprepletenih priča s ljubavnom tematikom. Režiju potpisuje Igor Barberić, a glume Petra Kurtela, Dunja Fajdić, Igor Baksa i Slaven Španović.


Na petom FEN-u održana je i dramska radionica kazališta Tvornica lutaka, a vodili su je Petra Radin i Mario Kovač, koji je bio jedan od gostiju Ferlina »na crvenim foteljama«, u sklopu  kratkih  susreta nakon završne predstave. Od Marija koji je poznat kao svestran čovjek, doznali smo ponešto o tajnama režije ali i dobre glume, ali ponajprije o zadovoljstvu bivanja na FEN-u, gdje je ove godine boravio s čitavom obitelji. 





Autorski projekti


Bračnom tematikom i muško-ženskim odnosima bavi se predstava »Miris lovine« američke autorice Michele Lowe, a u izvođenju Kazališta Moruzgva iz Zagreba. Redateljica je Franka Perković, a igraju Nataša Dangubić, Barbara Nola i Lada Bonacci. Prema tekstu američkog dramskog piscaMarka St. Germaina nastala je predstava »Posljednja Freudova seansa« Kazališta Planet Art iz Zagreba, u režiji Marka Torjanca i izvedbi Marka Torjanca i Franje Dijaka. Izveden je i »Soundtrack Cabaret« Ivana Lea Leme i Triko Cirkus Teatra, koji kao glavni stilski izraz u gotovo svim predstavama koristi suvremeni cirkus.


Primjer autorskog projekta je »Bitka na Neretvi« MUO-a Bacači sjenki iz Zagreba, u režiji Borisa Bakala i izvođenju Borisa Bakala i Lea Vukelića. Na FEN-u smo vidjeli i autorski projekt »FreeDA« Nere Stipičević i Mije Biondić u produkciji zagrebačke Sobe2, a riječ je o hibridu monodrame i intimnog kabareta koji je inspiriran životom i radom slikarice Fride Kahlo. Ovogodišnji FEN zatvorio je autorski projekt Matka Raguža »SHAKEspeare na EXit«, kazališni hit Teatra EXIT kojim se i opatijski festival pridružio obilježavanju 400. godišnjice Shakespeareove smrti. I ova predstava u središtu ima tri sjajna glumca: Živka Anočića, Marka Makovičića i Sašu Anočića.



Ravnopravno s odraslim i profesionalnim voditeljima FEN-ovih ovogodišnjih radionica, jednu je vodila i trinaestogodišnja Mia Negovetić. Djevojčica koja je s 12 godina pobijedila na nekoliko važnih pjevačkih natjecanja i postala idol teenagera, u mnogim je intervjuima naglašavala kako voli kuhati, posebno peći kolače, pa je na FEN-u dobila priliku da tome poduči one koji bi htjeli znati više o umijeću spravljanja jela, ali i ponašanju za stolom!


Uz rad u gurmansko-edukativnoj kazališnoj radionici »Bon-ton restoran«, u kojoj je Mia Negovetić bila Bjelanjak, a  njena partnerica Petra Radin, Žutanjak, Mia je svake večeri otpjevala po jednu pjesmu za publiku FEN-a, ispraćajući ih s tako s zadnje predstave u danu…  



 Predstave za djecu


Neke od predstava za djecu prikazanih na ovogodišnjem FEN-u nastale su prema klasičnim predlošcima, a neke su vrlo angažirane i bave se važnim društvenim temama. Predstava »Lisica i Roda« Simone Dimitrov Palatinuš, u izvođenju Studija Kubus iz Zagreba, nastala je prema La Fontaineu, a »Mali princ« Davida Petrovića i osječkog Teatra 054 prema Antoineu de Saint-Exuperyju. S »Alisom u zemlji čudesa« Lewisa Carrolla sudjelovao je Teatar naranča iz Pule. Prikazane su i nove verzije klasičnih predložaka: »Tri praščice« Ivane Pokrivke Sinanović u izvedbi Lutkarskog studija Kvak, te »Crvenkapica – tko se boji vuka još?« Petre Radin u produkciji zagrebačkog Kazališta Tvornica lutaka. 


Mihaela Sirotnjak Železnik autorica je predstave »Vrtuljak« Teatra OZ iz Mošćeničke Drage, dok Radovan Ruždjak, Aleksandra Naumov i Damir Klemenić potpisuju »Neispričanu bajku« UO-a »Ruždjak i Perković«. Milena Bogavac autorica je naslova »Pola-pola« Teatra Poco Loco i Teatra EXIT, a ova predstava progovara o problemu razvoda roditelja iz perspektive djece. Predstava »Ne, ti ne! Ili o drukčijatosti« Male scene pak progovara o epilepsiji i problemu stigmatizacije. Tema predstave »To je to?« Tine Hofman, Nine Horvat i Petre Težak, u izvođenju zagrebačkog Teatra Tirena, je prolaznost života i kako je objasniti djeci. Zadnjeg dana FEN-a prikazana je predstava za djecu »I drvo je bilo sretno« Renea Medvešeka.



Opatijski  FEN ima i svoja glasila – tiskano izdanje i televiziju, a kolika je čitanost biltena FenFENOMEN, govori i podatak da je među publikom zavladala prava panika kada je Davor Žic (urednik biltena) objavio da direktorica Festivala Rajna Miloš – odlazi u mirovinu.


Bila je to dakako, prvoaprilska šala (u broju od petka), ali njezin rezultat trebao bi nagnati gradske oce na razmišljanje.


Budući da svima ide vrijeme – pa i FEN je ove godine proslavio prvi jubilej – Grad  Opatija koji se toliko diči festivalom nezavisnih kazališta, trebao bi ga izdvojiti iz djelatnosti gradske institucije Festival Opatija, zaštiti kao osobni proizvod Rajne Miloš i – bez obzira na njen status – odrediti da njime rukovodi i smišlja nove ideje, dok joj god to bude izazovno!