RIJEKA Stotinjak riječkih djelatnika u kulturi jučer se okupilo ispred ulaza u HNK Ivana pl. Zajca da bi izrazilo nezadovoljstvo zbog neuspjelih pregovora za novi kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama kulture kojima je osnivač Grad Rijeka. Prema riječima glavne tajnice Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubice Pilić, Grad Rijeka ne želi potpisati kolektivni ugovor kojim bi se napokon ujednačile plaće kulturnih djelatnika s radnicima koji su zaposleni u gradskoj upravi, iako se aneksom ugovora iz 2015. godine na to obvezao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Kulturnjaci se stoga osjećaju izigranima.

Nadalje, pregovori nisu uspjeli jer osnivač ne želi priznati viša stručna zvanja u knjižnici i muzejima (što znači da nema napredovanja u struci, a time ni većih primanja) te traži promjene u satnici – rad do 60 sati tjedno i ugovore za prekovremeni rad do 250 sati godišnje. To su ujedno i maksimalne granice koje dozvoljava i sam Zakon o radu, istaknuto je.

– Ovakva situacija je za nas civilizacijski korak unatrag. Budući da nismo potpisali kolektivni ugovor, kulturni djelatnici ostaju bez cijene rada, a osnovno radničko pravo je znati cijenu rada. Dok je u drugim gradovima moguće uređivanje plaća putem kolektivnog ugovora, u Rijeci čini se to nije tako – navela je Ljubica Pilić, koja procjenjuje da djelatnika u kulturi u ovom gradu ima oko 460.

Drugačiji pogled

Usporedbe radi, razlike u plaći djelatnika u kulturi i u gradskoj upravi su poprilične. Spremačica u kazalištu ima 25 posto manju plaću nego spremačica u gradskoj upravi, za srednju stručnu spremu ta je razlika od 950 do 1.250 kuna, a za visoku stručnu spremu do 900 kuna, dok je za nacionalnog prvaka ta razlika i od 4.000 kuna u odnosu na primanja pročelnika. Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi otvorio je postupak mirenja, a s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom sindikalni povjerenici bi se navodno trebali sastati već sutra (srijeda) ili najkasnije u četvrtak, nakon čega će bi bile poznate i daljnje akcije sindikalista.

No Obersnel i članovi Pregovaračkog odbora Grada Rijeke promptno su sastavili priopćenje u kojem kažu da nije točno da Grad Rijeka ne želi odnose s radnicima urediti kolektivnim ugovorom. To po njima dokazuje i činjenica da su pokrenuti pregovori za njegovo potpisivanje još u studenom 2016. godine. Ono što Grad Rijeka ne želi je da nazivi radnih mjesta i odgovarajući koeficijent složenosti poslova budu dijelom kolektivnog ugovora, navodi se dalje.

Osnivač smatra da je dosadašnja praksa i varijanta kolektivnog ugovora za ustanove u kulturi neodrživa i nefleksibilna. Kolektivni ugovor za ustanove u kulturi Grada Rijeke sadrži radna mjesta s precizno određenim koeficijentom složenosti poslova za svako od navedenih radnih mjesta iz kojega u konačnici proizlazi i visina plaće. Za svaku, pa i najmanju izmjenu, odnosno dopunu radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova potrebno je da za isti pregovarački stol sjednu predstavnici osnivača – Grada Rijeke, uprave svih ustanova u kulturi, njihovi sindikalni predstavnici odnosno Sindikat.

Fleksibilniji odnos

Nadalje, ne postoji prijedlog uvođenja nejednakog rasporeda radnog vremena. O tome se razgovaralo prvenstveno u kontekstu samo jedne ustanove: HNK-a Zajc, ali se od toga tijekom kolektivnog pregovaranja odustalo što je, kaže se u priopćenju, naznačeno i u zapisniku s jednog od sastanaka pregovaračkih odbora. Ne stoji ni tvrdnja da Grad Rijeka ne želi priznati viša zvanja u MMSU-u, Muzeju grada Rijeke i Gradskoj knjižnici Rijeka.

Grad Rijeka i ravnatelji ustanova u kulturi smatraju da kao osnivač i poslodavci imaju pravo definirati strukturu zaposlenih, odnosno odlučiti koliko je zaposlenih s višim zvanjima potrebno u pojedinoj ustanovi. Smatraju da nije prihvatljivo da postoji automatizam prilikom napredovanja u zvanjima na način da to istovremeno znači obvezu poslodavca da zaposlenika koji je napredovao u stručnom zvanju rasporedi na drugo, bolje plaćeno radno mjesto unutar ustanove, ako to ne koincidira s novim, složenijim opisom poslova i plana kadrovske popunjenosti ustanove koji je prethodno odobrio osnivač.

Vezano uz plaće i usporedbu plaća u »upravi« i »kulturi« ističe se da ima niz djelatnika u ustanovama u kulturi s visokom stručnom spremom, pa tako i u Odjelu gradske uprave za kulturu, a koji nisu zaposleni na (ruko)vodećim pozicijama. U Gradu priznaju da postoji dio neadekvatno plaćenih VSS radnih mjesta, prvenstveno u HNK-u Zajc i kroz ovaj postupak kolektivnog pregovaranja Sindikatu je rečeno da postoji namjera osnivača – Grada Rijeke da se plaće za ta radna mjesta povećaju.

– Treba istaknuti da službenici u gradskoj upravi imaju osmosatno radno vrijeme, kao i da, u pravilu, nemaju mogućnost rada za drugog poslodavca, a pogotovo ne mogućnost zapošljavanja s neodgovarajućom stručnom spremom. Primjerice, djelatnicima u HNK-u Ivana pl. Zajca Zakon o kazalištima omogućuje honorarni umjetnički rad izvan ustanove, uz prethodnu suglasnost poslodavca. Radno vrijeme određeno im je terminima, odnosno ciklusima proba, zbog čega pojedini djelatnicima po nekoliko tjedana nisu obavezni dolaziti na svoje radno mjesto pritom primajući plaću – kaže se u priopćenju.

Namjera Grada Rijeke, tvrdi se dalje, nije smanjenje troškova u ustanovama u kulturi, već fleksibilniji odnos i pravednija i socijalno osjetljivija distribucija sredstava za plaće prema najslabije plaćenim radnicima kao i onim potplaćenim visokokvalificiranim kadrovima. No takva se preraspodjela, smatraju, ne može napraviti bez partnerskog odnosa sindikata i prihvaćanja činjenice da se neke stvari nužno moraju mijenjati.