Razgovor o predstavi "Hrvatsko glumište"

Predstava bez unaprijed zadanog dramskog teksta

Kim Cuculić

Šnajderov »Hrvatski Faust« izuzetno je važan tekst koji propituje razdoblje NDH i zagrebački HNK u tom periodu kad su ljudi bili podijeljeni po nacionalnoj pripadnosti. Tijekom 1990-ih godina u hrvatskom glumištu događale su se slične stvari – rekao je Frljić



RIJEKA U sklopu programa »Diplomirani gledatelj« u HNK Ivana pl. Zajca upriličen je razgled kazališne zgrade pod stručnim vodstvom Ane Miljanović, a zatim su se kazališni gledatelji, polaznici spomenutog programa, mogli upoznati s procesom rada na autorskom projektu »Hrvatsko glumište – u spomen na ‘Hrvatskog Fausta’ Slobodana Šnajdera« redatelja Olivera Frljića i dramaturga Marina Blaževića. U tijeku su probe za predstavu u kojoj sudjeluje osam glumaca, a premijera je najavljena za 19. studenoga. 


Kako je objasnio intendant Oliver Frljić, predstava »Hrvatsko glumište« progovara o periodu 1990-ih godina kad su se u hrvatskom glumištu mogli čuti različiti tipovi govora mržnje koji su tada bili jako popularni, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim republikama bivše Jugoslavije. 


– Postavlja se pitanje je li netko za tu mržnju ikad snosio odgovornost? Zato je važno da društvo raščisti s tim periodom. Proces rada na ovoj predstavi je takav da ona nastaje bez unaprijed zadanog dramskog teksta. Na probama krećemo od određenog problema, razgovaramo o njemu, pa i svađamo se. Materijal za predstavu nastaje iz različitih improvizacija. Na sličan je način nastao i »Turbofolk« – pojasnio je Frljić.    

Sudbina »Hrvatskog Fausta«


Jedna od glumica u autorskom projektu »Hrvatsko glumište« je Jelena Lopatić, koja u predstavi ovog tipa ne utjelovljuje klasičan dramski lik. 




– Riječ je o potpuno drugačijem načinu istraživanja. Dok ponekad glumcu i nije posve jasno što izgovara na sceni, sada znam zašto sam na sceni i znam što želim reći. Radimo kroz slike i pokušavamo dočarati što znači krivnja, strah, laž, izdaja… U razdoblju kojim se bavimo bilo je puno ljudi koji su jasno željeli izreći svoju poziciju u društvu. Jedni su bili prohrvatski orijentirani, a neki su bili nešto drugo – osvrnula se Lopatić. 


Oliveru Frljiću iz publike je upućeno pitanje vezano uz »Hrvatskog Fausta« Slobodana Šnajdera, koji je nedavno javno reagirao na ideju da se na temelju njegovog dramskog teksta pravi autorski projekt, a izrazio je i sumnju da se »Hrvatskog Fausta« može napraviti u tako kratkom roku. Budući da autor Frljićevoj predstavi nije dao »zeleno svjetlo«, gledateljicu je zanimalo objašnjenje Olivera Frljića, koji je odgovorio: 


– Sa Slobodanom Šnajderom bio sam u intenzivnoj komunikaciji. Još kao srednjoškolac pročitao sam njegova »Hrvatskog Fausta« i taj je tekst godinama »kuhao« u meni. Kad sam bio u igri za vođenje Drame HNK Zagreb, pripremao sam »Hrvatskog Fausta« za zagrebački HNK. Onda je krenula priča s Rijekom i pomislio sam da bi bilo idealno da ovaj tekst postavim upravo u Rijeci. Dodatni razlog bio je i taj što je Slobodan Šnajder trebao postati intendant HNK Ivana pl. Zajca, ali ga tadašnji ministar kulture Božo Biškupić nije htio potvrditi.    

Uvažena skepsa


Međutim, nakon intenzivne prepiske sa Šnajderom on je u jednom trenutku postavio pitanje vremena potrebnog za postavljanje »Hrvatskog Fausta«. Budući da ja kao redatelj imam svoju dinamiku rada, odgovorio sam mu da ne bih htio da se međusobno uvjetujemo – niti on vrijeme koje je meni potrebno za postavljanje »Hrvatskog Fausta«, niti ja njemu mogućnost da njegov tekst doživi »organski rast«. Ne vidim dramskog pisca kao instancu koja će to određivati. Ipak, uvažio sam Šnajderovu skepsu. Na kraju sam mu pristojno zahvalio. 


Slobodana Šnajdera izuzetno cijenim kao dramskog autora i nadam se da ćemo jednoga dana naći zajednički jezik. Šnajderov »Hrvatski Faust« izuzetno je važan tekst, koji propituje razdoblje NDH i zagrebački HNK u tom periodu kad su ljudi bili podijeljeni po nacionalnoj pripadnosti. Tijekom 1990-ih godina u hrvatskom glumištu događale su se slične stvari – rekao je Frljić. 


U razgovoru je sudjelovala i dramaturginja Mila Pavićević. Zainteresirani se i dalje mogu prijaviti za program »Diplomirani gledatelj« putem e-mail adrese: [email protected] ili na broj telefona: 0911555165.