Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 1
Sutra: 15° 15° 1
20. rujna 2019.
Po motivima Hannah Arendt

Pokušaj rekonstrukcije naravi zla: »Eichmann u Jeruzalemu« 22. ožujka premijerno u ZKM-u

Foto ZKM
Foto ZKM
Autor:
Objavljeno: 17. ožujak 2019. u 10:17 2019-03-17T10:17:00+01:00

Tek u trenutku u kojem smo spremni prepoznati čije sve strahove zaista nosimo u sebi možemo se pokušati nositi s najtežim, vlastitim strahom. Ova predstava teži upravo tome, najavljuju u ZKM-u

ZAGREB Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, u petak 22. ožujka, predstavu »Eichmann u Jeruzalemu«, autorski projekt slovenskog redatelja Jerneja Lorencija po motivima istoimenog teksta njemačke filozofkinje Hannah Arendt, najavljen kao pokušaj rekonstrukcije naravi zla izvedbenim propitivanjem elemenata koji čine povijesni događaj razornih posljedica kao što je holokaust.

U tekstu »Eichmann u Jeruzalemu«, »izvješću o banalnosti zla« sa suđenja ocu ideje 'konačnog rješenja' židovskog pitanja Adolfu Eichmannu pred posebnim sudom u Jeruzalemu 1961., koje je ta vodeća intelektualka 20. stoljeća objavljivala u časopisu New Yorker i dvije godine poslije uobličila u istoimenu knjigu, Arendt je svojim promišljanjima o moralnosti i politici postavila nove temelje političke filozofije, propitujući ključna pitanja vezana uz zlo, njegovu narav koja se prije svega ogleda u banalnosti, a potom i pitanje o stvarnoj težini savjesti.

»Promatrajući strogo birokratsku narav svojeg subjekta, Arendt je od teze o radikalnosti zla vrlo brzo dospjela do njegove banalnosti, ocijenivši pritom da samom procijepu zla zapravo uvijek i nužno nedostaje dubine, što ga i ostavlja na jasno vidljivoj, ali zbog toga i toliko teško pojmljivoj površini običnosti«, stoji u najavi.

No, Arendt i njezina misao za Jerneja Lorencija i njegovu autorsku ekipu tek su polazište u istraživanju uz koje se neminovno vežu, kao na kraju i uz njezine filozofske postavke, kako povijesne činjenice, sociološki i filozofski zapisi, osobni uvidi izvođača tako i svima prepoznatljivi elementi popularne kulture, a sve u pokušaju racionalizacije, onda i kontekstualizacije zla i njegovih stvarnih posljedica.

U tom smislu, nova ZKM-ova predstava čini široku gestu s pomoću različitih medija, od dokumentarnog filma »Shoah» Claudea Lanzmanna, preko Jaspersovih predavanja objedinjenih u studiji »Pitanje krivnje«, ili romana »Koža» Curzia Malapartea, pa sve do igranog filma »Suđenje u Nürnbergu» redatelja Stanleya Kramera.

U predstavi glume Katarina Bistrović Darvaš, Pjer Meničanin, Frano Mašković, Vedran Živolić, Lucija Šerbedžija, Rakan Rushaidat, Dado Ćosić i Mia Melcher. Dramaturg je Matic Starina, scenografiju osmišljava Branko Hojnik, kostime Belinda Radulović, scenski pokret Gregor Luštek, a glazbu Branko Rožman.

»Tek u trenutku u kojem smo spremni prepoznati čije sve strahove zaista nosimo u sebi možemo se pokušati nositi s najtežim, vlastitim strahom. Ova predstava teži upravo tome; propitivanjem elemenata koji čine povijesni događaj s tako razornim posljedicama poput holokausta, kao i svih značenjskih slojeva koji su mu pridodani s vremenom, ona izvedbenom rekonstrukcijom nesmiljeno zarezuje u duboki usjek potpuno netaknut zlom na način na koji ga opisuje Hannah Arendt, u istraživanje osobnih tuga, strahova i istina, daleko od svake pretpostavljene banalnosti«, poručuju iz ZKM-a.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.