Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 21° 25° 1
18. rujna 2018.
Predstava Turbofolk dobila novi podnaslov

OLIVER FRLJIĆ OTKRIVA Zašto radim predstavu o Robertu Franku i Hrvoju Buriću

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva
Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 16. lipanj 2017. u 19:54 2017-06-16T19:54:00+02:00

Problem je Frankov pokušaj da kroz Novi list orkestrira riječku konzervativnu revoluciju i ubije ono po čemu je ovaj grad, različitim frankistima usprkos, u hrvatskom kontekstu ostao poseban, kaže redatelj Oliver Frljić

RIJEKA Gotovo deset godina od praizvedbe, kultna predstava »Turbofolk« Olivera Frljića doživjet će obnovu na ovogodišnjim Riječkim ljetnim noćima s novim glumačkim sastavom. Praizvedba je bila 31. svibnja 2008. u HNK-u Ivana pl. Zajca, a tada su je izvodili Anastazija Balaž, Olivera Baljak, Andreja Blagojević, Alen Liverić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić i Tanja Smoje.

Obnovljenu, višestruko nagrađivanu predstavu, autorski projekt Olivera Frljića ostvaren u produkciji Hrvatske drame, prva će vidjeti publika Međunarodnog kazališnog festivala Malta u poljskom Poznanju u okviru kojeg će biti izvedena 23. i 24. lipnja. Riječ je o jednom od najvažnijih umjetničkih festivala srednje i istočne Europe, čiji međunarodni program čine kazalište, glazba, ples i film.

»Turbofolk« progovara o fenomenu narodnjačke glazbe i svim njezinim popratnim efektima – od melodija na mobilnim telefonima, do životnog stila novih društvenih elita i narodnjačkih klubova koji sve više sudjeluju u kreiranju identiteta jedne nove generacije.

Ova predstava pokušava odgovoriti na pitanje u čemu leži tolika fascinantnost ovog fenomena i zašto se sve više mladih, ali i ne samo njih, poistovjećuje s njegovim zvijezdama i pjesmama. U svom obnovljenom »reloaded« izdanju, odnosno pod naslovom »Turbofolk – RI-loudid«, predstava će igrati aktualizirana za vrijeme u kojem ponovno izlazi na scenu, a s podnaslovom »Ovo je predstava o Robertu Franku i Hrvoju Buriću«.

Riječka će je publika moći vidjeti u sklopu festivala Riječke ljetne noći, 6. i 7. srpnja, kad će biti izvedena ispred zgrade HNK-a Ivana pl. Zajca. Glumački ansambl čine »turbo-veterani« Olivera Baljak, Dražen Mikulić, Jasmin Mekić i Rosanna Bubola, te »turbo-debitanti« Marija Tadić, Nikola Nedić, Dean Krivačić, Tena A. Torjanac i Giuseppe Nicodemo.

S obzirom na podnaslov obnove »Ovo je predstava o Robertu Franku i Hrvoju Buriću«, upitali smo Frljića što ga je potaknulo da spomenutu dvojicu ubaci u predstavu.

Uvlačenje u šupljine

– Što se aktualnog v.d.-a glavnog urednika Novog lista tiče, netko bi mu trebao skrenuti pažnju da više ne obnaša funkciju glasnogovornika nogometnog kluba Rijeka. Barem ne zvanično. Pa bi shodno tome i vaš list mogao prestati tretirati kao besplatni oglasni prostor svog dojučerašnjeg gazde. Ali to je u ovom kontekstu svakako manji problem. Puno veći je Frankov pokušaj da kroz Novi list orkestrira riječku konzervativnu revoluciju i ubije ono po čemu je ovaj grad, različitim frankistima usprkos, u hrvatskom kontekstu ostao poseban. Tu svakako spada i objavljivanje teksta Davora Velnića o Deklaraciji o zajedničkom jeziku. Riječ je o trenutku, kako je to primjetio Viktor Ivančić, »od kojega ne uočavaš razliku između priloga u Novom listu i priloga na portalu Dnevno.hr ili u televizijskoj pljuvačnici Velimira Bujanca.«
Čast svakako izuzecima koji u ovim teškim vremenima u Novom listu brane dignitet novinarske profesije i za koje ne sumnjam da će Frank, nažalost, naći načina da ih se riješi. U ovom kontekstu svakako ne treba previdjeti ni Frankove pokušaje da od Novog lista napravi sredstvo evangelizacije »komunističke« Rijeke, za što je zadužen vjeroučitelj Marin Miletić. I, last but not least: rečenica od 12. lipnja kojom je nacionalno razbuđeni urednik u svom grandioznom pokušaju uvlačenja u različite tjelesne šupljine aktualnog premijera, dao još jedan neskromni prilog normalizacije srbofobije u Hrvata ustvrdivši da je za svakog istinskog HDZ-ovca potpuno neprihvatljiv SDSS. Svim ovim se gospodin Frank  kvalificirao da nam se pridruži u »Turbofolku«. A  Hrvoja Burića smo uključili iz samilosti. Naime, to je bio jedini način da ovaj višestruki gubitnik u utrci za gradonačelnika uđe u riječki teatar. Taj pasionirani ljubitelj kazališne umjetnosti, koji je radio i rukama i nogama da me na svaki zamislivi način difamira prije i nakon što sam postao intendant, se tijekom cijele moje intendanture nijednom nije obreo u HNK-u – kaže Frljić.

Zanimalo nas je i zašto obnova »Turbofolka« u širem smislu.

– Ideja je došla od ravnateljice Hrvatske drame Jelene Kovačić i intendanta Marina Blaževića. Meni se činilo da »Turbofolk« i dalje korespondira s vremenom i društvom u kojem živimo. Od donedavne kninske HDZ-ove kraljice/gradonačelnice koja cupka uz ovu glazbu, preko Zdravka Mamića koji organizira proslavu Kolindina rođendana, zatim braka Severine sa sinom Dragana Kojića-Kebe, onda Thompsona kao autentičnog predstavnika fašistoidnog turbofolka, preko koalicije HDZ-a i HNS-a, pa sve do pobjede Nives Celzijus u emisiji »Tvoje lice zvuči poznato«: turbofolk u Hrvatskoj ne prestaje dobivati pravo građanstva – kaže Frljić.

Društvena lobotomija

Budući da je od praizvedbe prošlo dosta vremena, a »Turbofolk« je do danas doživio i brojne izvedbe, Frljić kaže da u strukturi nema promjena jer se pokazalo da tu sve i dalje funkcionira. Najznačajnije promjene su se dogodile na sadržajnoj razini.

– Predstava »Turbofolk« se hrani aktualnošću. A društvena lobotomija napravljena u Hrvatskoj početkom devedesetih nastavlja i dalje proizvoditi različite društvene fantazme, pa nam je i danas Jugoslavija veći problem od privatizacijske pljačke ili svih onih koji će završiti na ulici kad krahira Agrokor. S kapitalizmom turbofolk dijeli mogućnost aproprijacije svega što povećava profit: od glazbenih žanrova, preko reprezentacijskih modusa, do ideoloških pozicija. Zato u turbofolk kulturi pronalazimo toliko paradoksa – primjerice činjenica da je Ceca, nekadašnja žena ratnog zločinca Arkana, u isto vrijeme i gej ikona.

Svojevremeno sam napisao scenarij za pilot-epizodu za seriju – urbanu bajku u kojoj studentica komparativne književnosti iz disfunkcionalne hrvatske obitelji (otac bivši branitelj i PTSP-ovac), postaje tubofolk zvijezda, ali domaći producenti s kojima sam imao priliku razgovarati nisu pokazali puno sluha za istu.

Serija je trebala pokazati kompleksnost fenomena turbofolka, analizu medija u ovom kontekstu, različite političke okvire u kojima turbofolk mutira, a zamislio sam je s velikim brojem cameo pojavljivanja  različitih javnih osoba s prostora bivše Jugoslavije, kao na primjer u Altmanovom filmu »Player«.

Ideja je bila da se kombiniraju različiti televizijski formati i formati društvenih mreža koji bi miješali granicu između fikcionalnog i dokumentarnog – sve ono što su već odavno institucionalizirani postupci u suvremenoj televizijskoj produkciji.

Da se malo našalim u ovom kontekstu: možda scenarij preradim u cjelovečernji igrani film i prijavim na HAVC – kaže Oliver Frljić.

Todorićeve majice

Predstava »Turbofolk« ima otvorenu strukturu u koju se uvijek mogu dodavati nove teme  i sadržaji. Vezano uz to, Frljić ističe da se predstava referira na aktualnu političku stvarnost.

– U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj svjedočimo rapidnoj fašizaciji društva, nesankcioniranom govoru mržnje koji se širi od najviših centara političke moći, preko različitih institucija, do ulice koja isti materijalizira u otvoreno nasilje. Naravno, fašizam je samo celofan određenih ekonomskih interesa. Podsjetio bih hrvatske građane kako je Todorić svojevremeno oblačio svoje blagajnice u majice sa šahovnicom i poručivao nam da kupujemo hrvatsko. Nadam se da ćemo nakon kraha Agrokora i otpuštanja koja su već najavljena u tom kontekstu biti sigurni da smo kupili hrvatsko. Ako bih u hrvatskom političkom životu tražio pandan glazbenom fenomenu zvanom turbofolk, onda bi to svakako bio HDZ.

Nova glumačka postava »Turbofolka« okupila je turbo-veterane i turbo-debitante, a o toj sinergiji Oliver Frljić govori:

– Na probama je atmosfera bila odlična. Drago mi je da su i mladi glumci dobili priliku biti u jednom ovakvom projektu. Uz njih su tu i članovi Talijanske drame. Ovom prilikom bih zahvalio svim ljudima koji su sa mnom stvarali ovu predstavu: Draženu Mikuliću, Oliveri Baljak, Alenu Liveriću, Jeleni Lopatić, Tanji Smoje, Damiru Orliću, Anastaziji Balaž, Jasminu Mekiću, Jolandi Pahor i mojoj dragoj Andreji Blagojević  – kaže  Frljić.

Poljska verzija

Vezano uz gostovanje »Turbofolka« na festivalu Malta u poljskom gradu Poznanju, dobili smo informaciju da Oliver Frljić više ne smije ući u Poljsku jer bi nakon kontroverzi koje su njegove predstave izazvale u toj zemlji navodno bio uhapšen. Frljić kaže da službeno nema takvu informaciju, ali da ga od Poljske s vladom Kaczynskog ne bi ništa iznenadilo.

– U toj zemlji traje kulturni rat oko predstave »Kletva«, koju sam napravio u varšavskom Teatru Powszechny. S jedne strane su katolički fundamentalisti, ultranacionalističke organizacije i vlada, a s druge oni koji se bore za sekularno društvo i kakvu-takvu europsku Poljsku. Usput govoreći, nisam čuo da su se premijer Plenković ili predsjednica nam Kolinda Grabar-Kitarović oglasili u ovom slučaju, kao što su imali potrebe napraviti po pitanju zabrane Thompsonova koncerta u Mariboru. Možda je uvjet da predsjednica i premijer brane nečiju slobodu govora korištenje HDZ-ovih crnih fondova? – pita se Frljić.

Za Poljsku se priprema i poljska verzija »Turbofolka«, koja će se primarno baviti poljskim ministrom kulture Piotrom Glinskim, osobom koja je u više navrata prijetila da će festivalu Malta uskratiti financijsku pomoć ukoliko Olivera Frljića zadrži na funkciji kuratora ovogodišnjeg izdanja programa Idiom.

– Tu je prijetnju prije neki dan i realizirao, što je eklatantno kršenje ugovornih obaveza koje je taj isti ministar preuzeo. Ali svi barjaktari europske demokracije imaju svog Hasanbegovića, pa tako i Poljska. U predstavi ćemo se referirati i na dvije istrage koje su pokrenute u ovoj zemlji – jedna nakon gostovanja predstave »Naše nasilje i vaše nasilje« u Bydgoszczu, a druga nakon premijere predstave »Kletva« u Varšavi.

Na kraju dodajmo i da Oliver Frljić trenutačno dovršava predstavu »Second Exile« u produkciji Nacionalnog teatra Mannheim. Premijera će biti u sklopu festivala Schillertage.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka