Londonski Kraljevski balet

Novi hit u režiji Liama Scarletta: Frankenstein i njegovo čudovište

Svjetlana Hribar

Liam Scarlett nije se držao holivudskog filma, već knjige Mary Shelly i svoj je libreto bazirao na psihološkim momentima, a ne na hororu. Ganuti do suza sudbinom protagonista, gledatelji s podjednakim simpatijama ispraćaju Victora Frankensteina i njegovo Čudovište, a tome sigurno pridonosi i izvrsnost plesača i ansambla



Ansambl Kraljevskog baleta ovih je dana na sceni Royal Opera House u Londonu praizveo cjelovečernji balet mladog i nadasve talentiranog  engleskog koreografa Liama Scarletta »Frankenstein«, a gledatelji u kinematografima 26 država diljem svijeta imali su izvanrednu priliku da pogledaju djelo u izvedbi premijerne podjele – solista koji će svojim ulogama ući u povijest.


Jer, Liam Scarlett je koreografirao i režirao neoklasični balet s nekim do sada neviđenim kombinacijama i ansambl figurama kojima  je zadivio publiku i učinio tu predstavu – već nakon nekoliko repriza – novim hitom londonskog Kraljevskog baleta. Budući da je predstava nastala u koprodukciji s kućom San Francisco Ballet (gdje će na jesen imati premijeru), »Frankensteinu« je zagarantirana budućnost i na američkom tržištu.


Od škole do pozornice


Što to čini ovaj balet tako atraktivnim?


Odgovor se može svesti na tri riječi: glazba, priča i koreografija! A dalje: veliki umjetnici koji potpisuju vizaulni dizajn i sjajni plesači, koji su dali sve od sebe živeći svoje uloge čitavim bićem. I to se ne odnosi samo na soliste, već na čitav ansambl koji je naprosto – fantastičan!Liam Scarlett potekao je iz škole Kraljevskog baleta u koju je ušao sa svega osam godina. Budući da je još kao dvadesetogodišnjak pokazao  izvanrednu zrelost u koreografiranju baletnih prizora, direktorica ROH Baleta Monica Mason dala mu je priliku da razvija svoj talent: 2008. godine naručila je od Scarletta koreografiju na Poulencov »Koncert za dva klavira«, koja je praizvedena na sceni Covent Gardena 2010. godine pod naslovom »Asphodel Meadows«.

Uslijedila su kraća baletna djela za Miami City Ballet, San Francisco Ballet i Royal New Zeland Ballet; prošle godine učenici škole Kraljevskog baleta u Lonodnu  praizveli su njegov »Treći stavak« u svojoj ljetnoj produkciji, a kao vrhunac dosadašnjeg umjetničkog rada tridesetogodišnjeg Liama Scarletta izveden je »Frankenstein« – njegov prvi cjelovečernji balet u tri čina!


Iako je zaista počeo koreografirati kao mladi umjetnik, Liam Scarlett je u svoj autorski tim odabrao vrhunske suradnike. Jedan od najizvođenijih živućih američkih kompozitora, čiji rad  New York Times naziva »podjednako tradicionalnim koliko i inovativnim«, Lowell Liebermann, skladao je glazbu za Scalettov kratki balet »Viscera«, a suradnja se nastavila na »Frankensteinu« za kojeg je Liebermann komponirao »potpuno slikovitu muziku« koja naprosto traži baletno uprizorenje.


Budući da se – prema knjizi Mary Shelley – radnja odvija krajem  19. stoljeća, i Liebermannova glazba pripada tom vremenu – tehnički zahtjevna što joj daje suvremeni štih, ali klasične forme, uz  korištenja motiva koji karakterno i atmosferski boje prizore. Dirigent predstave je Flamanac Koen Kessels, aktualni muzički direktor Kraljevskog baleta, koji je rekao da orkestar ROH-a nikad nije odsvirao više nota u manje vremena, što govori o tehničkoj zahtjevnosti partiture, ali je i napomenuo da je izvedba Liebermannove glazbe – čisti užitak.


Vizualni dizajn – scenografiju i kostime – potpisuje John MacFarlane, škotski umjetnik i suradnik poznatih koreografa i redalja, poput Jiria Kyliana, ali i Sir Petera Wrighta! U ovom baletu scenografija je klasična, što odgovara vremenu, a kostimi stilizirani, u završnim prizorima raskošni. Svjetlo potpisuje David Finn, svojevrsna ikona light designa u različitim žanrovima.


Psihologija i osjećaji


Liam Scarlett nije se držao holivudskog filma, već knjige i svoj je libreto bazirao na psihološkim momentima, a ne na hororu. Ostavši bez majke u trenutku kad odlazi na studij medicine, mladi Victor Frankenstein se povlači u sebe i mašta kako bi ju vratio u život. Odatle i njegovi eksperimenti kojima pokušava dati život neživoj materiji, a kada mu to uspije – razočaran je što je stvorio Čudovište. Njegova kreacija, međutim, ima osjećaje – doduše posesivne – želi Victora samo za sebe. Zato u posljednjem činu ubija sve one koje Victor voli, a njegov tvorac tada ubija sebe. Tugom shrvano Čudovište ostaje samo…


Publika je ispratila predstavu ovacijama. Ganuti do suza sudbinom protagonista, gledatelji s podjednakim simpatijama ispraćaju Victora i Čudovište, a tome sigurno pridonosi i izvrsnost plesača: Victora igra Federico Bonelli, visoki Talijan, dugogodišnji solist i prvak Kraljevskog baleta, a Čudovište je Steven McRae (kojeg inače najčešće gledamo u ulogama prinčeva), australijski plesač, već dvije godine prvak Kraljevskog baleta. Elizabeth pleše ljupka Španjolka Laura Morera, također prvakinja ovog baleta, koja kaže da je ulogom Victorove djetinje i zrele ljubavi – ostvarila ulogu života!