Vesela pučka komedija

Matišićev “Bljesak zlatnog zuba” premijerno izveden u Komediji

Hina

Iz predstave

Iz predstave

Komad se dotiče i Tita, komunista, pitanja vjere i nacije, a tematizira također i jaz generacija kroz odnose otac-sin. Sve završava prizorom nakon Domovinskog rata i pjesmom koja je istodobno oda selu Imotske krajine i snažna poruka vjere u bolje sutra



Komedija “Bljesak zlatnog zuba” Mate Matišića, premijerno odigrana u petak navečer u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komediji, u režiji Zorana Mužića, duhovita je posveta seoskom mentalitetu Matišićeve rodne Dalmatinske zagore i kronika recentne hrvatske povijesti istkana od sudbina tamošnjih malih ljudi.


 Dramski prvijenac danas etabliranog autora, “Bljesak zlatnog zuba” napisan je 1985. kada je Matišić, danas istaknuti dramatičar i scenarist a uz to i glazbenik i skladatelj, imao samo 20 godina, pod izvornim naslovom “Namigni mu, Bruno”. Sadrži u sebi sve elemente prepoznatljive poetike zreloga autora: specifičan autoironičan humor njegovih likova, situacije na rubu apsurda, miješanje duhovitih i tragičnih elemenata, parodični pristup društveno angažiranim temama.


 Radnja se odvija u 70-tim godinama prošloga stoljeća u Matišićevu rodnom selu Ričice kraj Imotskog, gdje nalazimo trudnu djevojku Zlatu (Vanda Winter), čiji je otac Stipe (Damir Lončar), kao i svi muškarci iz sela na radu u Njemačkoj, dok je briga o njoj prepuštena majci Trusi (Nina Kaić Madić).




 Kada liječnik (Ljubo Zečević) otkriva majci da je razlog djevojčinim mučninama trudnoća, ona zove oca da se vrati iz Njemačke i “riješi” situaciju. Njegov povratak i sretno rješavanje problema “grješne” djevojke njezinom udajom za “nesretnog počinitelja” Svetu (Filip Juričić) okosnica su priče, koja međutim meandrira i isprepleće se sa sudbinama svih ostalih likova koji tvore demografsku sliku tipičnog onodobnog hrvatskog sela.


 Likova je puno – tu su još seoski muškarci-gastarbajteri Ante (Davor Svedružić), Mijo (Ronald Žlabur) i Marin (Saša Buneta), njihove žene “kod kuće” Mara (Nera Stipičević) i Joka (Nada Abrus), očevi (Vinko Kraljević, Ivica Zadro) i sinovi (Jan Juričić), a glumački ansambl upotpunjuju Goran Malus (zlatnozubi udvarač), učitelj (Igor Mešin) i trio starica-komentatorica svih događanja, koje su utjelovile Vanja Ćirić, Jasna Palić Picukarić i Marija Borić.


 Dio radnje odvija se u Njemačkoj, gdje se muškarci nalaze u okruženju gastarbajterske društvene, jezične i ekonomske izolacije, dodatno opterećene političkim okvirom unutarjugoslavenskih nacionalizama.


 Kod kuće u selu, žene igraju svoje tradicionalne uloge vječno podčinjenih nositeljica triju kutova kuće, što one prihvaćaju stoički, dok Matišić svojim autorskim pismom ironizira predrasude hrvatskog malomišćanskog mentaliteta, predbacujući svojim likovima patrijahalno ćudoređe potlačenih masa.


 Iako napisan prije tri desetljeća, “Bljesak zlatnog zuba” izuzetno je aktualan komad u kojemu Matišić problematizira i danas prisutne stereotipe hrvatskog društva: tradicionalan odnos prema zadanim ulogama žena i muškaraca, prema takozvanim tradicijama, brojne predrasude neobrazovanih. 


 Njegovi su protagonisti, međutim, vrlo složeni likovi, ljudi od krvi i mesa čije je ponašanje uvjetovano očekivanjima okoline i usvojenim društvenim konvencijama, što ih ipak ne lišava topline i suosjećajnosti. 


 Sve to stvara jedan složeni svijet kojemu je u središtu obitelj – u tradicionalnom shvaćanju u kojemu je hijerarhija odnosa dobro poznata ali ne bez naznaka suvremenosti – oko koje se odvijaju društveno-političke promjene koje na nju izravno ili neizravno utječu.


 Komad se dotiče i Tita, komunista, pitanja vjere i nacije, a tematizira također i jaz generacija kroz odnose otac-sin. Sve završava prizorom nakon Domovinskog rata i pjesmom koja je istodobno oda selu Imotske krajine i snažna poruka vjere u bolje sutra.


 Mužić je komad odlučio postaviti u integralnom obliku – predstava traje tri sata; a na sukcesiju tema, perspektiva i mjesta radnje ukazuje dosjetljiva scenografija Darka Bakliže koja uključuje jednu statičnu frontalnu scenu te pokretnu pozadinsku scenu, kroz koju periodički prolazi željeznička skela koja radnju sekvencira paralelnim događanjima.


 Atmosferi pridonosi glazba koju potpisuju Šimun i Mate Matišić, koja uključuje tradicionalne napjeve Dalmatinske zagore.


 Sve zajedno tvori veselu pučku komediju prepunu šarolikih, odlično glumljenih likova i humorno ispričanih prepoznatljivih situacija koje su premijernu publiku oduševile i nasmijale, pa je glumce i autorski tim ispratila uz ovacije i snažan aplauz.