Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 6
Sutra: 6° 6° 6
21. siječnja 2019.
In memoriam

Ivo Gregurević bio je neponovljivi velikan: 'Želim da ma pamte isključivo po ulogama'

Ivo Gregurević bio je neponovljivi velikan: 'Želim da ma pamte isključivo po ulogama'
Ivo Gregurević bio je neponovljivi velikan: 'Želim da ma pamte isključivo po ulogama'
Autor:
Objavljeno: 4. siječanj 2019. u 9:48 2019-01-04T09:48:40+01:00

Ivo Gregurević iza sebe ima više od 90 filmova, 19 televizijskih serija te 30-tak kazališnih predstava. Od glumca se opraštaju brojni kolege i prijatelji. Redatelj Dalibor Matanić prisjetio se snimanja filma »Kino Lika«: »Godine 2007. na snimanju »Kino Like« doživio si moždani udar i nakon dva mjeseca smo ipak nastavili jedno od najluđih snimanja ikad. Ljudino velika i luda, sretan put«, oprostio se Matanić

ZAGREB Ivo Gregurević, hrvatski glumački velikan, iznenada je preminuo u 67. godini u Zagrebu. Rođen je u Donjoj Mahali kod Orašja 1952. godine. Ovaj filmski, kazališni i televizijski glumac diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Na filmu je debitirao 1977. u filmu »Ne naginji se van« Bogdana Žižića, glavnom ulogom provincijalca na radu u Njemačkoj. Iste je godine snimio kultni film Antuna Vrdoljaka »Mećava«, u kojemu je igrao lik Ivana. Zadnjih dana snimao je za novi film Ivana Gorana Viteza. Tumačio je rabijatne i grube »narodske tipove«, poput otmičara u »Osuđenima« (1978.) Zorana Tadića i istražitelja u filmu Krste Papića »Život sa stricem« (1988.).

U igranoj seriji »Velo misto«, snimanoj od 1979. do 1981. u režiji Joakima Marušića, Gregurević je igrao legendarnu ulogu Netjaka. Godine 1986. postao je član ansambla Drame HNK-a u Zagrebu. Tijekom 1980-ih i 1990-ih ostvario je niz iznimno zapaženih velikih uloga na filmu te stječe status jednog od vodećih hrvatskih glumaca, uvjerljivih u raznim žanrovima. U kazalištu je, između ostalih, igrao i u dramama Shakespearea, Čehova, Gogolja, Krleže i Držića. Nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika osvojio je 1998. za film »Šokica« i 2006. za ulogu u filmu i istoimenoj seriji »Duga mračna noć«. Dobitnik je i najprestižnije nagrade »Vladimir Nazor« te nekoliko Zlatnih arena. Godine 1995. u Orašju je pokrenuo festival Dani hrvatskog filma. Ivo Gregurević iza sebe ima više od 90 filmova, 19 televizijskih serija te 30-tak kazališnih predstava.

Nek publika vidi 

Glumio je u filmovima »Osmi povjerenik«, »Ćaća«, »Metastaze«, »Crnci«, »Kino Lika«, »Put lubenica«, »Duh u močvari«, »Što je muškarac bez brkova«, »Što je Iva snimila (...)«, »Duga mračna noć«, »Svjedoci«, »Ne dao Bog većeg zla«, »Nebo, sateliti«, »Je li jasno, prijatelju?«, »Crvena prašina«, »Maršal«, »Bogorodica«, »Kad mrtvi zapjevaju«, »Transatlantic«, »Sokol ga nije volio«, »Kiklop«, »Izgubljeni zavičaj«, »Čaruga« i drugima. Ostvario je i uloge u televizijskim serijama »Počivali u miru«, »Patrola na cesti«, »Zora dubrovačka«, »Budva na pjeni od mora«, »Nedjeljom ujutro, subotom navečer«, »Provodi i sprovodi«, »Stipe u gostima«, »Mamutica«, »Odmori se, zaslužio si«, »Ptice nebeske«, »Mačak pod šljemom«...

S Ivom Gregurevićem razgovarali smo za Novi list 2014. u povodu snimanja filma »Imena višnje« Branka Schmidta. Tada je Gregurević izjavio:

– O filmu vam neću govorit' ništa. To nek' publika vidi. Josip Mlakić je pisao scenarij, Branko Schmidt režira, a o filmu neću govorit' ništa. Neka vidi publika je li valja ili ne valja, jesmo li dobri ili nismo. A što se tiče nekakvog posla na filmu, mislim da mi je ovo do sada najbolje što sam radio na filmu. Nikad nisam unaprijed govorio da će film biti dobar ili loš, ali sad mislim da će sigurno biti dobar!

Ivo Gregurević rijetko je davao intervjue i nije volio govoriti ni o čemu osim o glumi i rodnom Orašju i Donjoj Mahali.

– Ne bih napravio ništa drukčije. Ovo je najbolji posao kojim se mogu baviti i ne bih ništa drugo znao raditi – izjavio je u Večernjem listu i dodao: »Želim da me pamte isključivo po ulogama. Nemaju me po čemu drugome pamtiti.«

Počeci filma 

U intervjuu za Jutarnji list opisao je kako se u djetinjstvu zaljubio u filmove:

– Kao dijete sam se već bavio filmom. Bilo nas je sedmorica dječaka. Gledali smo skoro sve filmove koji su dolazili, naročito kaubojske, u Županji, u koju smo išli čamcem preko Save. U obližnjem Orašju bila su dva kina, sad ima samo jedno. Nakon filma smo išli na livadu pokraj Save pa podijelili uloge iz filma koji smo gledali. Naš »film« na livadi trajao bi 4, 5 sati, u kinu sat i pol. Volio bih da se sad snimi takva naša filmska predstava. To je moje djetinjstvo. Sretno. Igrali smo, na primjer, »Seljačku bunu«, zimi. Uspjeli smo nagovoriti stotinu ljudi da budu statisti. Podijelili ih na dvije grupe. Dobri i loši. Igrali smo na zaleđenoj bari. Snijeg je padao. Moj prijatelj Paca, mali niski, bio je naš šef. On je igrao Matiju Gupca. Mi ostali imali smo mačeve, koplja, vile, štapove i počeli se tući. Velmože i seljaci. Odjednom led nad barom pukne... Svi smo završili u ledenoj vodi skoro do vrata. Sto ljudi počelo izlazit' iz bare... svi mokri i smrznuti. Nismo se usudili takvi otići kući pa smo otišli u prijatelja, Marijan se zove, mi ga zvali – Marijana. Tamo smo se sušili. Takvih priča imam stotine. To su bili počeci hrvatskog filma u Posavini.

Od Ive Gregurevića putem društvenih mreža opraštaju se brojni kolege i prijatelji. Filmski i kazališni redatelj Dalibor Matanić prisjetio se snimanja filma »Kino Lika«:

– Godine 2007. na snimanju »Kina Like« doživio si moždani udar i nakon dva mjeseca smo ipak nastavili jedno od najluđih snimanja ikad. Zatim smo 2011. snimali »Ćaću« i rekao si da nema veze što nema para, bitno je da se snima i napokon da ti netko ponudi improvizaciju. Sjećam se da si se rasplakao kad sam ti rekao da me podsjećaš na moga djeda. Ljudino velika i luda, sretan put – oprostio se Matanić.

Vrhunski umjetnik

Glumac Emir Hadžihafizbegović napisao je: »Napustio nas je veliki čovjek i glumac. Moj veliki prijatelj i filmski partner Ivo Gregurević. Hvala mu za sve što je ostavio ljepoti filmske umjetnosti i hvala mu za svaki kadar koji smo uradili zajedno. Bog neka upokoji tvoju dobru dušu Ivo moj plemeniti.«

Na svojem Facebook profilu, uz tekst i fotografiju iz Donje Mahale, od Gregurevića se oprostila i književnica Julijana Matanović: »Prošla je godina bila bolna, zauvijek su otišli najveći. Nadala sam se da će 2019. biti sretnija! I odmah, na početku, napušta nas veliki, najveći Ivo Gregurević, dečko iz Donje Mahale. Hvala ti dragi Ivo na svim ulogama...«

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek uputila je u ime Ministarstva kulture i u svoje osobno ime sućut zbog odlaska velikana hrvatskoga glumišta Ive Gregurevića:

– Vrsnim ostvarenjima u remek-djelima hrvatskoga filma, ulogama u antologijskim serijama, kao i brojnim kazališnim ulogama u djelima dramskih klasika, u dugogodišnjoj i bogatoj umjetničkoj karijeri izgradio je status jednoga od ponajboljih suvremenih hrvatskih glumaca. Raskošan umjetnički dar omogućio mu je da se podjednako uspješno posveti interpretacijama komičnih, tragičnih ili dramskih likova. Uvijek jednostavan, uvjerljiv i profesionalan, bilo da je riječ o glavnim ili epizodnim ulogama, svojom je istinskom glumačkom veličinom doprinosio svakoj umjetničkoj formi.

Entuzijazam, iznimna radna energija te nemjerljiv talent i karizma obilježile su život ovoga sjajnog umjetnika, ali i pridonijele razvoju kulturnoga života Republike Hrvatske. Njegova će umjetnička postignuća ostati trajna vrijednost hrvatske kulture – ističe ministrica kulture.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je pismo sućuti u povodu smrti Ive Gregurevića, istaknuvši da je Gregurević bio vrhunski hrvatski umjetnik, koji je imao strast prema glumi i iskrenu ljubav prema profesiji.

– Vrhunski umjetnik koji je sve svoje uloge, od onih najpopularnijih, Netjaka, Čaruge, Kapulice, oca obitelji Kosmički, do mnogih drugih, jednako legendarnih, u tridesetak kazališnih predstava, devetnaest televizijskih serija i čak devedeset filmova, odigrao kao da su pisane samo za njega – istaknuo je premijer Plenković.

U Hrvatskom društvu dramskih umjetnika saznaje se da će posljednji ispraćaj Ive Gregurevića biti u ponedjeljak, 7. siječnja, u 15 sati na zagrebačkom Mirogoju, a sprovod dan poslije u 14 sati u Donjoj Mahali.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka