Počela manifestacija

Festival svjetskog kazališta: Stari znanac Ostermeier i »Brak Marije Braun« na startu

Maja Hrgović

Iako se činilo, a tako je bilo i rečeno, da će se FSK ugasiti ili pauzirati ove godine nakon što je Hasanbegovićevo Ministarstvo  kulture prepolovilo budžet toj manifestaciji, ona će ipak u reduciranom obliku biti održana od 9. do 24. rujna u HNK-u



ZAGREB Kad je Ministarstvo kulture proljetos objavilo rezultate godišnjeg natječaja za sufinanciranje kazališnih projekata, a među njima i podatak da je zagrebačkom Festivalu svjetskog kazališta podrška iz tog proračunskog izvora prepolovljena na 200 tisuća kuna, pokretačica i umjetnička ravnateljica te manifestacije Dubravka Vrgoč rekla je da je dovedeno u pitanje održavanje ovogodišnjeg izdanja festivala.


– Ukidanjem FSK-a bitno bi se smanjila i mogućnost našeg pripadanja i prepoznavanja u teatarskoj Europi, ali s 200.000 kuna teško je napraviti nešto što pretendira da bude »festivalom svjetskog kazališta« – rekla je tada Vrgoč, koja festival vodi paralelno s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, kojega je intendantica.


No, festival će se, unatoč problemima s financiranjem, ipak održati.




– Doživjeli smo zaista tešku financijsku situaciju ovim ekstremnim smanjivanjem sredstava od strane Ministarstva kulture. No, FSK se u zadnji tren uz financijsku pomoć Grada Zagreba uspio održati – kaže Dubravka Vrgoč, sretna što će, unatoč reduciranom programu, festival i ove jeseni održati kontinuitet u svojoj 14 sezoni.


Tri predstave


FSK se otvara 9. rujna i tijekom 16 dana ugostit će tri predstave: »Brak Marije Braun« u režiji njemačkog redatelja Thomasa Ostermeiera (1968), a prema filmskom scenariju, odnosno filmu Rainera Wernera Fassbindera iz 1979. godine; »Vremensko putovanje kroz sobu« japanskog dramatičara, romanopisca i redatelja Toshikija Okade (1973) i »Tuge« belgijske autorice Anne-Cécile Vandalem. Sve predstave bit će izvedene u Hrvatskom narodnom kazalištu.


– Ministarstvo je dalo 200.000 kuna, Grad Zagreb 600.000 kuna, a Turistička zajednica još 150.000 kuna. A 50.000 smo sakupili od anonimnih donatora, gledatelja koji su poslali financijsku pomoć kad su čuli za mogućnost da se FSK zbog smanjenih sredstava iz Ministarstva kulture ukine. Njima smo doista zahvalni što su nam svojim donacijama pomogli da festival nastavi graditi svoju tradiciju – kaže Vrgoč.


Ukupnim budžetom od milijun kuna pokrit će se, dakle, tri predstave. Prošle godine budžet je bio 824.000 kuna, a održane su četiri predstave. Godinu ranije, za usporedbu, FSK je raspolagao s gotovo dva milijuna kuna, a na programu se našlo pet predstava.


– Thomas Ostermeier predstavit će s ansamblom berlinskog kazališta Schaubühne am Lehniner Platz predstavu »Brak Marije Braun« koja na sceni genijalno oživljava istoimeni filmski klasik Rainera Wernera Fassbindera. Riječ je o prvom dijelu Fassbinderove trilogije o poratnoj SR Njemačkoj koju još čine filmovi »Lola« i »Čežnja Veronike Voss«. Izvedba ima dva termina – 9. i 10. rujna.


Njemačko poslijeratno čudo


Toshiki Okada, nagrađivani pisac i redatelj kazališne grupe chelfitsch dolazi s predstavom »Vremensko putovanje kroz sobu« u kojoj istražuje stanje u aktualnom japanskom društvu sukobljavajući svijet živih i mrtvih, a izvedba također ima dva termina, ali istoga dana – 20. rujna.  »Tuge« belgijske umjetnice Anne-Cécile Vandalem i produkciji Das Fräulein (Kompanie) je glazbeno-kazališni projekt o odnosu između moći i tuge, a predstava će biti izvedena 23. i 24. rujna – najavljuje Ivica Buljan koji u tandemu s Dubravkom Vrgoč ravna festivalom.

Thomas Ostermeier nije nepoznat domaćoj publici koja je dosad na FSK-u imala prilike vidjeti više njegovih režija dramskih klasika: Ibsenovu »Noru« (2003), »Hamleta« (2008) i »Othella« (2011) Williama Shakespearea te »Smrt u Veneciji« Thomasa Manna (2013). No, Fassbinderova tragedija o Mariji Braun osobito intrigira.


– Ta je priča rekonstrukcija nastanka Savezne Republike Njemačke, pranja mračne prošlosti Trećega Reicha, i priča o ekonomskom procvatu današnje velesile koji je zasnovan na vodećoj ulozi žene. Uz dirljive melodramatske elemente, predstava nas suočava s pitanjem što se događa nakon rata i(li) ekonomske krize te na kojim se principima može stvoriti novo demokratsko društvo.


Hrvatska se, s demonima svoje starije i novije prošlosti, čini kao idealna pozornica za ovaj komad – ističu Vrgoč i Buljan.