Grad: Rijeka
Danas: 23° djelomično oblačno
Sutra: 6° 20° moguća oluja
21. listopada 2017.
Talijanska drama

Cabaret D'annunzio: Povijest kao pozornica

Foto: iz arhive HNK
Foto: iz arhive HNK
Autor:
Objavljeno: 20. ožujak 2017. u 22:39 2017-03-20T22:39:07+01:00

Riječka avantura talijanskog književnika i političara Gabrielea D'Annunzia, jednog od istaknutih članova iredentističkog pokreta te duhovnog inspiratora Benita Mussolinija, jedno je od najmračnijih razdoblja u povijesti Rijeke. No »Cabaret D'Annunzio« daleko je od politički provokativne predstave

Talijanska drama HNK-a Ivana pl. Zajca premijerno je izvela glazbenu komediju »Cabaret D'Annunzio« autora Fabrizija Sinisija, prema ideji i u režiji Gianpiera Borgije. Predstava je nastala u suradnji s talijanskim Teatrom Borgia, tako da je uvijek intrigantna tema pjesnika-ratnika Gabrielea D'Annunzija povezala jedno hrvatsko i jedno talijansko kazalište.
Talijanski književnik i političar D'Annunzio, jedan od istaknutih članova iredentističkog pokreta te duhovni inspirator Benita Mussolinija, svojom je teatralnom osobnošću zanimljiv i kazalištu.

Ova kontroverzna i ekscentrična ličnost svojim je ponašanjem i djelovanjem doživljavala povijest kao pozornicu, dok je D'Annunzijeva riječka avantura jedno od najmračnijih razdoblja povijesti Rijeke.

I u Italiji je Gabriele D'Annunzio osjetljiva tema, pa se izbor kabaretske forme predstave »Cabaret D'Annunzio« čini dobrim izborom. Oslanjajući se na povijesne činjenice, Fabrizio Sinisi nije upao u zamku nekritičkog veličanja kulta ličnosti, ali ni pretjerano karikaturalnog ismijavanja.

Gledatelj ove predstave tako može steći uvid u D'Annunzijev život te njegovo političko i književno djelovanje, a istovremeno je postignut ironijski odmak kojim D'Annunzio postaje simbolom jedne promašene epizode talijanske povijesti. U »Cabaretu D'Annunzio« Gianpiero Borgia spaja nekoliko žanrova – talijansku »commediju brillante«, varijete »avanspettacolo«, glazbu i prozu, poeziju i biopic didaktičku dramu, mjuzikl i brehtijansku začudnost.

Dva pogreba

Kabaretskoj formi odgovara i scenografija Aleksandre Ane Buković, koja je osmislila pozornicu koja priziva oblik klavira, u čiji je otvor smješten autor glazbe Aleksandar Valenčić koji glazbu izvodi uživo na klaviru i na harmonici. Protagonisti kabareta izlaze kroz svjetlucavi zastor od srebrnastih resa, na kojemu oblikovateljica videa Aleksandra Ana Buković iscrtava različite gradove i mjesta zbivanja, kao i faksimile naslovnica novina koje su izvještavale o D'Annunziju i skandalima vezanima uz njega. Između ostalog, Gabriele D'Annunzio bio je i izvrstan medijski manipulator i preteča onih koji su koristili medije u (samo)propagandne svrhe.

Sukladno žanru kabareta, Manuela Paladin Šabanović oblikovala je šljokičaste kostime, pridajući im i crtu danuncijevske dekadentnosti i lascivnosti. Vizualni okvir predstave naglasilo je i oblikovanje svjetla Ivana Bauka.

Redatelj Gianpiero Borgia zaokružio je D'Annunzijev život dvama pogrebima – predstava počinje njegovim lažiranim sprovodom, »himbom vlastite smrti« kako bi 1880-ih promovirao svoju prvu mladenačku zbirku pjesama »Primo vere«, a završava pravom smrću Gabrielea D'Annunzija 1938. godine. U zadnjem prizoru njegov grob ironično je prekriven golemim talijanskim barjakom, po kojemu plešu protagonisti »Cabareta D'Annunzio«.

Između tih dviju smrti povijesnom pozornicom prošetat će brojne D'Annunzijeve žene, kritičar Carducci, izdavač njegovih knjiga, senator Cosulich i Mussolini, a neizostavna je i njegova ljubavna priča s glumicom Eleonorom Duse. D'Annunzijev životni put počinje u njegovoj rodnoj Pescari, a predstava kronološki prati njegovo djelovanje sve do dolaska u Rijeku 1919. godine.

Sukob s vlastima

Drugi dio predstave, u kojemu D'Annunzio svoje glamurozno bijelo odijelo zamjenjuje uniformom, posvećen je Rijeci, podsjećajući na stvaranje Ustava (Carta del Carnaro) – Talijanske uprave za Kvarner koju je D'Annunzio izradio u suradnji s anarhosindikalistom Alcesteom de Ambrisom.

Mussolini je od D'Annunzija naučio većinu vještina koje je koristio za diktatorsko vladanje, kao što su metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država, trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama sa svojim okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti. U tom smislu u predstavi je važan lik Hrvatice, koji tumači Sabina Salamon, a koja se usudila usprotiviti D'Annunziju i njegovim arditima.

Kad su Kraljevina SHS i Kraljevina Italija potpisale Rapallski ugovor, D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom. S broda Kraljevine Italije ispaljeno je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen. Ovaj je događaj u povijest ušao kao Krvavi Božić. D'Annunzijevi legionari počinju s povlačenjem iz Rijeke u siječnju 1921. godine, a sam pjesnik-vojnik napušta grad zrakoplovom desetak dana kasnije. U predstavi se koristi i dio iz romana »Danuncijada« hrvatskog književnika Viktora Cara Emina, a dodajmo i da je suradnik na »Cabaretu D'Annunzio« umjetnički savjetnik Talijanske drame Sandro Damiani.

Važni ženski likovi

U riječkoj predstavi Gabrielea D'Annunzija utjelovio je Fabrizio Coniglio, koji je u prvom dijelu predstave ponešto suzdržan u interpretaciji D'Annunzija kao tada dekadentnog avangardnog književnika i ženskara, dok u drugom dijelu predstave više dolazi do izražaja D'Annunzijeva ekscentrična i temperamentna narav.

U »Cabaretu D'Annunzio« važni su ženski likovi – Rosanna Bubola tumači Olgu Ossani, Eleonoru Duse glumi Elena Cotugno, a Ivna Bruck igra Aelis i Ermionea. Leonora Surian Popov pojavljuje se u ulogama Barbare Leoni, gospođe Cosulich i Luise Baccara. Riječkog pukovnika Scarfoglia tumači Giuseppe Nicodemo, likove Trevesa i Cosulicha interpretira Anton Plešić, naratora Toma Antonginija igra Mirko Soldano, a Mussolinija – koji je D'Annunzija doživljavao kao suparnika – utjelovio je Valerio Tambone.

U »Cabaretu D'Annunzio« glumci i glumice Talijanske drame te njihovi gosti glume, pjevaju i plešu, a zamjerka bi se mogla uputiti nedostatku koreografske ruke koja bi bolje razradila plesne točke i scenski pokret.

Za one koji su možda očekivali politički provokativnu predstavu, »Cabaret D'Annunzio« to nije. Riječ je, naime, o kazališnom komadu koji se dobrim dijelom drži povijesnih podataka i daje donekle uravnotežen prikaz D'Annunzijeva lika i djela. S obzirom na sve kontroverze vezane uz njega, predstava je mogla biti i daleko provokativnija, a možda dovoljno nisu naglašene strašne posljedice njegove fašističke ideologije i terora.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka