Foto D. Kovačević
Ova edukativna izložba priča priču o materijalima koji čine prepoznatljivu zagrebačku arhitekturu i istaknute građevine
ZAGREB » Nakon izložbe »Zagrebačkim ulicama… Zagreb u kamenu« u Prirodoslovnom muzeju drugačije se gleda na kamen ugrađen u interijere i eksterije metropole. Iz perspektive geologije, paleontologije, mineralogije, petrografije, a ponekad čak i zoologije i botanike, izložba priča priču o materijalima koji čine prepoznatljivu zagrebačku arhitekturu i istaknute građevine.
– Željeli bismo prikazati ono što široko prihvaćenom identitetu grada Zagreba nadodaje posve novu dimenziju stavljajući ga u kontekst suvremenog sveobuhvatnog koncepta razvoja grada: zagrebačke ulice, trgovi, fontane, javni prostori, poznate i manje poznate zgrade, eksterijeri i interijeri, riznica su ne samo kulturno-povijesnih podataka o našemu gradu, već i neiscrpni izvor iz kojeg iščitavamo i brojne druge podatke – rekla je Tatjana Vlahović, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja.
Zanimljiva povijest
Uvod u odgovor
Sve ove burne faze povijesti katedrale oprimjerene su na izložbi obiljem kamenja, a posjetitelji su pozvani da neke od njih promatraju i mikroskopom. Kamen od kojega je sagrađena najnovija »verzija« katedrale, dovožen je iz podnožja Medvednice, a u njemu se mogu vidjeti ostaci izumrlih školjaka, sačuvani u vapnencu.
Čitava je ova priča samo uvod u odgovor na pitanje zašto su tornjevi zagrebačke katedrale gotovo stalno skriveni željeznim konstrukcijama neophodnim za postupak restauracije. To je zbog vapnenačkog sastava i porozne građe litotamnijskog vapnenca koji tornjeve katedrale čini podložnima kemijskom trošenju i mehaničkom razaranju. Zbog toga je proces obnove katedrale gotovo kontinuiran.
U obnovama katedrale koristi se zamjenski materijal, zabizečki kameni ii travertin, dopreman iz Italije, koji je po svojim svojstvima daleko postojanija vapnenačka stijena.
Istaknuto mjesto u postavu izložbe zauzimaju upravo primjerci litotamnijskog vapnenca, koji su zbog trošnosti uklonjeni s katedrale tijekom restauracije.
Veselje
Drugačije ćemo gledati i na obične granitne kocke kojima je popločan dio stare gradske jezgre; svaka od njih obiluje neočekivano velikim brojem različitih minerala. Naučit ćemo i to da je, na primjer, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, čiju je idejnu skicu izradio Ivan Meštrović, sagrađen od gornjokrednog vapnenca s Brača. Taj lijepi kamen, često nazivan mramorom, ima komercijalni naziv »Veselje« po nazivu male uvale iznad koje je bio istoimeni stari kamenolom.
I zgrada Kina Europa skriva zanimljivosti. Elegantni tamnosivi vapnenac na dijelu fasade prošaran je mnoštvom bijelih ljuštura školjaka. To je kamen ličkog porijekla, sličan zelenom škriljavcu koji ima karakteristični zeleni odsjaj i od kojega su izgrađeni arhitektonski simboli grada – sljemenska kapela i Tomislavac.
Ova zanimljiva i bogato edukativna izložba o skrivenoj strani zagrebačke arhitekture bit će otvorena sve do 1. studenog 2015. godine.