Prirodoslovni muzej

“Zagrebačkim ulicama… Zagreb u kamenu”: Priroda prije arhitekture

Maja Hrgović

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

Ova edukativna izložba priča priču o materijalima koji čine prepoznatljivu zagrebačku arhitekturu i istaknute građevine



ZAGREB » Nakon izložbe »Zagrebačkim ulicama… Zagreb u kamenu« u Prirodoslovnom muzeju drugačije se gleda na kamen ugrađen u interijere i eksterije metropole. Iz perspektive geologije, paleontologije, mineralogije, petrografije, a ponekad čak i zoologije i botanike, izložba priča priču o materijalima koji čine prepoznatljivu zagrebačku arhitekturu i istaknute građevine.


   – Željeli bismo prikazati ono što široko prihvaćenom identitetu grada Zagreba nadodaje posve novu dimenziju stavljajući ga u kontekst suvremenog sveobuhvatnog koncepta razvoja grada: zagrebačke ulice, trgovi, fontane, javni prostori, poznate i manje poznate zgrade, eksterijeri i interijeri, riznica su ne samo kulturno-povijesnih podataka o našemu gradu, već i neiscrpni izvor iz kojeg iščitavamo i brojne druge podatke – rekla je Tatjana Vlahović, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja.


Zanimljiva povijest


Nije samo stilsko razdoblje i arhitektonski sklop ono što obilježava pojedine znamenite građevine. Na primjer, sastav kamena od kojega je sazdana zagrebačka katedrala, otkrit će posve drugačiju, zanimljivu povijest koju ta građevina skriva. Prema povijesnim podacima, prva je crkvica na mjestu današnje katedrale sagrađena između devetog i jedanaestog stoljeća, a gradili su je majstori iz Italije, kamenom koji je iskopan na Medvednici. Ta je crkvica iz nepoznatog razloga uklonjena i umjesto nje, vjerojatno krajem 12. stoljeća, izgrađena je veća crkva u romaničkom slogu. Način gradnje i obrada kamena upućuju na francuski utjecaj, u to vrijeme prisutan u mađarskoj arhitekturi. Ovu su crkvu razorili Tatari 1242. godine, no vrlo brzo je obnovljena, ponovo kamenom iz okolice Zagreba. To potvrđuju dva eksponata iz Povijesnog muzeja u Zagrebu: glava kipa svetog Stjepana izrađena od vapnenačkog pješčenjaka i kapitel iz litotamnijskog vapnenca. Crkva je ponovo gorjela krajem 14. stoljeća, i potom obnovljena u kasnogotičkom slogu, a 1879. godine započela je njezina obnova po projektu arhitekta Hermana Bollea. 

Uvod u odgovor


Sve ove burne faze povijesti katedrale oprimjerene su na izložbi obiljem kamenja, a posjetitelji su pozvani da neke od njih promatraju i mikroskopom. Kamen od kojega je sagrađena najnovija »verzija« katedrale, dovožen je iz podnožja Medvednice, a u njemu se mogu vidjeti ostaci izumrlih školjaka, sačuvani u vapnencu.




   Čitava je ova priča samo uvod u odgovor na pitanje zašto su tornjevi zagrebačke katedrale gotovo stalno skriveni željeznim konstrukcijama neophodnim za postupak restauracije. To je zbog vapnenačkog sastava i porozne građe litotamnijskog vapnenca koji tornjeve katedrale čini podložnima kemijskom trošenju i mehaničkom razaranju. Zbog toga je proces obnove katedrale gotovo kontinuiran.


   U obnovama katedrale koristi se zamjenski materijal, zabizečki kameni ii travertin, dopreman iz Italije, koji je po svojim svojstvima daleko postojanija vapnenačka stijena.


   Istaknuto mjesto u postavu izložbe zauzimaju upravo primjerci litotamnijskog vapnenca, koji su zbog trošnosti uklonjeni s katedrale tijekom restauracije.


Veselje


Drugačije ćemo gledati i na obične granitne kocke kojima je popločan dio stare gradske jezgre; svaka od njih obiluje neočekivano velikim brojem različitih minerala. Naučit ćemo i to da je, na primjer, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, čiju je idejnu skicu izradio Ivan Meštrović, sagrađen od gornjokrednog vapnenca s Brača. Taj lijepi kamen, često nazivan mramorom, ima komercijalni naziv »Veselje« po nazivu male uvale iznad koje je bio istoimeni stari kamenolom.


   I zgrada Kina Europa skriva zanimljivosti. Elegantni tamnosivi vapnenac na dijelu fasade prošaran je mnoštvom bijelih ljuštura školjaka. To je kamen ličkog porijekla, sličan zelenom škriljavcu koji ima karakteristični zeleni odsjaj i od kojega su izgrađeni arhitektonski simboli grada – sljemenska kapela i Tomislavac.


   Ova zanimljiva i bogato edukativna izložba o skrivenoj strani zagrebačke arhitekture bit će otvorena sve do 1. studenog 2015. godine.