U fundusu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti nalazi se oko 350 radova – grafika, crteža, slika, kolaža, objekata iz svih faza stvaralaštva Slavka Grčka, od studentskih dana nadalje.
RIJEKA » U Malom salonu večeras u 20 sati bit će otvorena izložba »Posvećenost redu« koja predstavlja radove iz tri ciklusa Slavka Grčka (1934.-2007.), istaknutog riječkog grafičara koji je eksperimentirao različitim oblicima likovnog izraza, različitim tehnikama i disciplinama. Nakon što je nenadano otišao s likovne scene, glavnina onoga što je stvarao ostala je objedinjena i gotovo netaknuta na jednome mjestu. Likovni kritičar Boris Toman koji je u to vrijeme već započeo rad na Grčkovoj monografiji i tadašnji predsjednik HDLUR-a Branko Lenić popisali su svu građu i potaknuli Grad da je otkupi, pa je tako od 2008. cjelokupna likovna ostavština umjetnika prešla u fundus Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
U izdanju HDLU Rijeka objavljena je monografija Slavka Grčka koja će biti predstavljena 25. rujna u 12 sati u Malom salonu. Autor teksta je povjesničar umjetnosti Boris Toman, a rad na knjizi započeo je dvije godine prije smrti umjetnika i u tom času tekst je bio gotovo dovršen. Međutim, uvidom u ostavštinu otkriveni su radovi za koje se ranije nije znalo, a pomogli su da se zaokruži njegovo stvaralaštvo pa je i taj dio naknadno obrađen i uvršten u monografiju. Kod Slavka Grčka koji je od 1964. do odlaska u mirovinu 1997. radio kao redoviti profesor na Odsjeku likovnih umjetnosti Pedagoške akademije, odnosno Pedagoškog fakulteta, školovale su se generacije riječkih studenata. Svi ga se sjećaju kao osobitog profesora kojeg nisu uvijek u potpunosti razumijeli, jer su – kaže Branko Lenić – bili premladi da bi shvatili ideje koje su bile ispred vremena. Branko Lenić je grafički urednik, a Jasna Rodin urednica monografije.
Riječ je o građi koja obuhvaća oko 350 radova – grafika, crteža, slika, kolaža, objekata iz svih faza njegova stvaralaštva, od studentskih dana nadalje. Njezinim otkupom oformljena je i nova, specijalizirana Zbirka Slavko Grčko. Iz tog obilja materijala publika će u Malom salonu vidjeti radove iz ciklusa »Ruke», »Opušci« i »Smeće«, a izložbu je priredila kustosica Vilma Bartolić.
Studijska izložba
– Izložba nije retrospektivna, iako ju je Grčko zaslužio, a imamo i dovoljno materijala da je napravimo. No, nedavno su nam nasljednici ponudili donaciju koja osim likovnih radova sadrži građu dokumentacijske vrijednosti koja precizno govori o umjetniku i pomaže shvatiti zašto je radio baš tako kako je radio. Vjerujemo da će ta građa kad se kompletno obradi pomoći boljem razumijevanju i kontekstualiziranju Grčkova opusa.Uz onaj financijski, to je jedan od razloga zašto smo umjesto retrospektive odlučili napraviti studijsku izložbu na kojoj ćemo pokazati tri ciklusa koji su u njegovu opusu najprepoznatljiviji – objasnila nam je Vilma Bartolić.
Prema njezinim riječima, stvaralačke faze ovog umjetnika mogu se pratiti po desetljećima, pa tako ciklus »Ruke« pripada 1970-ima. U njemu Grčko radi otisak ruke različitim tehnikama – najčešće prskanim tušem, ali i flomasterom, temperom… Zanimljivo je da isti motiv izrađuje u različitim tehnikama, a motiv ruke ga zanima kao »oznaka ljudskosti unutar bezbrojnih znakova tehničke civilizacije čije je opasnosti zapadna kultura postala svjesna upravo sedamdesetih godina«.
Ponavljanje i multipliciranje motiva, prikazivanje varijacija na uvijek istu temu ponavlja se i u crtežima i grafikama iz serije »Opušci« iz 1980-tih. U muzejskom fundusu postoji osamdesetak radova s motivom opuška cigarete. Njima započinje interes umjetnika za predmete koji su beznačajni i bez likovne vrijednosti, ali im u svojim radovima daje vizualnu ljepotu.
Vrhunac perfekcije
– U njima nema kritičkih konotacija prema pojavi pušenja, bacanja opušaka i onečišćavanja okoliša. Umjetnika zanima predmet kao takav i sve varijante koje se crtački mogu proizvesti iz tog motiva. Slično je i s ciklusom »Smeće« kojeg radi od kraja 1990-tih, također bez nekog moraliziranja, ekološke poruke ili društvene kritike. Ovdje je riječ o radovima nastalim od industrijski proizvedenih predmeta za svakodnevnu upotrebu. Predmeti poput spužvica za pranje suđa ili limenki različitih napitaka postaju materijal koji reže i od njega stvara nove kompozicije. Upravo ovo razdoblje u njegovu radu predstavlja vrhunac perfekcije i umjetničke produkcije – naglašava Vilma Bartolić koja Grčka opisuje kao samozatajnog i redu posvećenog umjetnika.
– Cjelokupno njegovo stvaralaštvo obilježeno je minucioznim radom, preciznošću i redom, a takav je bio i u životu. Otuda i naslov izložbe »Posvećenost redu« koji ga opisuje i kao osobu. Grčko je stvorio osebujan likovni izraz koji ga je okarakterizirao kao specifičnu umjetničku pojavu na riječkoj i hrvatskoj likovnoj sceni.
