Priprema izložbe slavnog Il Guercina

Svjetlo baroka na zidovima MUO-a

Maja Hrgović

Iako je manje popularan od Caravaggia, Il Guercinova važnost za slikarstvo je golema; on je bitno odredio slikarstvo 17. i 18. stoljeća, a dominantna struja slikarstva držala se predložaka koje je postavio sve do druge polovice 19. stoljeća



ZAGREB Trebalo je više od sat vremena da desetero ljudi iz goleme klimatizirane kutije podigne i na zid Muzeja za umjetnost i obrt postavi najveću Guercinovu sliku – »Sveti Petar s ključevima« iz 1618. godine. Djelatnici muzeja, s rukama u zaštitnim pamučnim rukavicama, hodali su jučer kao po jajima oko ovog remek-djela koje će publika imati priliku vidjeti na izložbi »Il Guercino – svjetlo baroka« koja se otvara 28. listopada i trajat će do kraja siječnja 2015. 


Ova slika, poznata i pod imenom »Katedra svetog Petra«, jedno je od 35 djela baroknog majstora Giovanija Francesca Barbierija, zvanog Guercino, što su prekjučer stigla u Zagreb u 29 posebnih sanduka. Djelatnicima muzeja priskočio je pomoći i Fausto Gozzi, direktor Pinakoteke Cento, u Guercinovom rodnom gradu. 


– Ova slika zauzima posebno mjesto u Guercinovom opusu jer je nastala u njegovoj ranoj fazi, a ipak sadrži sve razvijene elemente njegova stila, po kojima je kasnije postao prepoznatljiv. Na njoj se vidi i majstorova sklonost naturalizmu, u detalju koji prikazuje gola stopala, izložena prema naprijed, isturena prema pogledu promatrača. Ovo je ujedno i njegova najveća slika – rekao nam je Gozzi o slici koja prikazuje trenutak primopredaje ključeva kraljevstva nebeskog, opisan u Novom zavjetu. Isus ovlašćuje tim činom Petra da bude stijena, kamen temeljac, institucije Crkve.    

Veliki projekti


Otvaranje sanduka i postavljanje radova u MUO-u potrajat će neko vrijeme: do jučer popodne na zid je, osim »Svetog Petra s ključevima«, ovješena samo još jedna slika – »Sveti Ivan Krstitelj« iz 1650. godine. Taj se posao nastavlja i danas, kad će dvije talijanske restauratorice nadgledati postavljanje Guercinove freske prenesene na platno, koja sada prvi put izlazi iz Italije. 




Ravnatelj muzeja Miroslav Gašparović, kaže da je ovom izložbom MUO učvrstio svoj status vodeće izlagačke institucije, ali i ojačao svoju ulogu postavljača standarda u muzejskom i muzeološkom radu. 


– Velikim projektima koje smo imali u posljednjih desetak godina, od izložbe »Leonardo da Vinci: Atlantski kodeks« preko Rembrandtovih grafika do Caravaggia, postavili smo standarde za cijelu struku. Sad taj posao nastavljamo s Guercinom, koji nas suočava s novim izazovom: prvi put se ovaj veliki majstor predstavlja u Hrvatskoj, i to svojim najreprezentativnijim dijelom opusa. Iako je manje popularan nego Caravaggio, Il Guercinova važnost za slikarstvo je golema; do druge polovice 19. stoljeća dominantna struja slikarstva držala se predložaka koje je on postavio – rekao je Gašparović.    

Dar talijanske Vlade


Među radovima koji će se naći na ovoj izložbi su i oltarne pale i freske prenesene na platno, koje su izvorno nastale za crkve i palače u Centu, odnosno za crkve na području između Bologne i Ferrare za koje je njegov opus trajno vezan. 


Amblematska djela prijelaznog stila nakon boravka u Rimu predstavljaju slike »Cristo risorto appare alla vergine« iz 1628. i »Madonna con bambino benedicente« iz 1629., koje jednostavnim kompozicijama, suzdržanijim emotivnim nabojem, uz odmjerenije geste likova, i svjetlijim tonalitetom u cjelini najavljuju njegovu kasniju klasicističku fazu zahvaljujući kojoj se, nakon smrti Guida Renija 1642., kada je preselio u Bolognu i preuzeo njegovu radionicu, Guercino uspio nametnuti kao vodeći bolonjski slikar. 


Osim iz Pinakoteke u Centu, djela su posuđena iz pinakoteka u Bologni i Rimu te iz privatnih kolekcija. Nakon 31. siječnja 2015., do kad će biti otvorena izložba u Zagrebu, radovi se sele u Tokio, a zatim u Boston – rekao nam je Gašparović. Osiguranje slika procijenjeno je na oko 60 milijuna eura, a budući da je izložba dar talijanske Vlade (povod je njihovo predsjedanje Vijećem Europske unije), talijanska će strana pokriti naknadu za posudbu, osiguranje, prijevoz, izradu kataloga, prijevod i tisak.