RIJEKA Kako mogu razumjeti što se događa danas kad ne razumijem vlastitu prošlost? – pita se umjetnica Anabela Žigova u filmu »Salto mortale« dok propituje takozvano »nasljeđe tišine« iz perspektive slovačke mladeži koja se danas suočava s komunističkom prošlošću, kao i s dokumentima tajne policije u kojima se nalaze podaci o članovima njihovih obitelji ili bliskim prijateljima, još uvijek aktivnim u kulturnom i političkom životu.

»Salto mortale« prikazuje načine na koje se ljudi, čiji su rođaci ili bliski prijatelji nekad surađivali s tajnom policijom, pokušavaju suočiti s tim dijelom svoje prošlosti.

Zid oko romske škole

Njezin film jedan je od radova dvanaestero umjetnika koji sudjeluju na izložbi suvremene slovačke videoumjetnosti »Strategije i taktike«, koju je priredila kustosica Lydija Pribišova. Izložba je premijerno prikazana u Nacionalnoj galeriji u Tirani 2015. godine, a sada gostuje u galeriji Kortil kao program međunarodne suradnje Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Radovi na izložbi vrlo su angažirani, a tematski uglavnom vezani za nasljeđe komunističkog režima i odnos s manjimskim zajednicama.

Slovačka je jedna od zemalja u kojoj se romska naselja zadnjih godina ograđuju betonskim zidovima, a Tomaš Rafa je jedan od umjetnika koji se s time ne miri. Kao reakciju na ovu praksu posebno izraženu u gradovima istočne Slovačke, među kojima je i grad Košice, prijestolnica kulture 2013., pokrenuo je festival »Wall of Sports«, u sklopu kojeg umjetničkim intervencijama i akcijama nastoji skrenuti pažnju na problem i pomoći ljudima.

Na izložbi je prikazana akcija u mjestu Sečovce, gdje je u suradnji s volonterima oslikao 220 metara dugačak zid razdvajanja oko romske osnovne škole, a potom sa stanovnicima romskog naselja pokrenuo i akciju čišćenja okoliša te bojanja derutnih zgrada u kojima stanuju kako bi im životni ambijent učinio manje brutalnim.

Putujuće kreativne radionice

Oto Hudec i Daniela Krajčova autori su »Projekta Karavan« posebno osmišljenog za mlade pripadnike romske zajednice u Slovačkoj. Dvoje umjetnika putuje po zemlji sa specifično opremljenim karavanom da bi za djecu iz romskih naselja organizirali kreativne radionice potičući ih da izraze svoje likovne, glazbene i druge talente. Po završetku radionice, karavana nastavlja putovanje slovačkim gradovima, kako bi se prezentacijom rezultata na glavnim trgovima javnost upoznala s talentima mladih Roma, ali i teškim uvjetima života romske zajednice, nezaposlenošću, pomanjkanjem interesa za obrazovanje te socijalnom izolacijom.

Kako češka policija provjerava strance prikazuju Tamara Moyzes i Shlomi Yaffe u videu »Protokol I i II«, dok Lucia Nimcova u radu »Double Coding« analizira zabranjene slovačke filmove. Za četrdeset filmova snimljenih između 1968. i 1989. godine teško je naći logično objašnjenje zašto su zabranjeni. Sva su pravila bila veoma subjektivna, obično ovisna o komisiji koja je bila prisutna i tijekom čitavog procesa snimanja filma.

»Slikanje krajolika« naziv je rada Martina Kochana koji reinterpretira i nadopunjava tradicionalan slikarski žanr na koji podsjeća naslovom videa. Umjetnik ulazi u krajolik, u šumu breza, i bijelim vapnom boji debla kako bi naglasio kolorističku strukturu brezine kore. Bojom omata cijelu šumu, ali njegova romantično-melankonična gesta ima i političku dimenziju: breza je simbol Rusije i Kochan daje ironičan komentar na rusku ekspanziju.

Zanimljivim ostvarenjima na izložbi sudjeluju i Anton Čierny, Pavlina Fichta Čierna, Iva Durkaova i Ilona Nemeth. Kustosica je okupila angažirane radove kako bi pokazala taktike koje umjetnici koriste da bi razotkrili strategije vladajućih. Baveći se sudbinom manjinskih i marginalnih skupina, oni ujedno govore o taktikama opstanka odbačenih, progonjenih i nemoćnih. Izložba se može razgledati do 8. prosinca.