RIJEKA – Srpsku umjetnicu Tanju Ostojić, koja živi u Berlinu i svojim radovima na provokativan način propituje migracijsku politiku EU-a, ali i odnose moći unutar umjetničkog sustava, riječka je publika imala priliku upoznati još 2010. godine kao gošću Trećeg bijenala kvadrilaterale na kojem je održala prezentaciju svojih projekata koje na međunarodnoj sceni izlaže od 2000. godine.

Višegodišnji projekt »Tražim muža s EU putovnicom« u sklopu kojeg je bila u troipolgodišnjem braku – umjetničkom projektu s njemačkim umjetnikom Klemensom Golfom, ili rad »Untitled / After Courbet«, koji je svojedobno cenzuriran u Beču, a predstavlja umjetnicu koja pozira raširenog međunožja u plavim gaćicama sa zvijezdama EU-a, neki su od najpoznatijih radova autorice koji su nerijetko podizali medijsku prašinu i izazivali burne reakcije u političkim, ali i profesionalnim krugovima. Jedan od njih bio je i performans »Bit ću Vaš anđeo«, izveden na 49. venecijanskom bijenalu, na kojem se u u svečanim prilikama pojavljivala kao djevojka za pratnju glavnog selektora Haralda Szeemanna, prizivajući interpretacije o skandaloznom odnosu umjetnice i kustosa.

Tanja Ostojić ovih dana ponovno gostuje u Rijeci, ovaj put sa samostalnom izložbom u Studiju Kamov na kojoj predstavlja »Leksikon Tanja Ostojić«, višegodišnji interdisciplinarni, participativni, istraživačko-umjetnički projekt koji uključuje suradnju sa ženama istog imena i prezimena.

Migracijske putanje Tanje Ostojić / Foto Roni BRMALJ

Trideset i tri imenjakinje i prezimenjakinje koje sudjeluju u projektu različitih su nacionalnosti, pripadaju različitim generacijama i godištima, različitog su stupnja obrazovanja, profesija, društvenog statusa, kao i različitih životnih iskustava. Među njima su inženjerke strojarstva, odgajateljice, studentice, novinarke, dizajnerice, frizerke, turističke radnice… Ima nezaposlenih, kao i žena na rukovodećim pozicijama, a sve se mogu sporazumjeti na srodnim jezicima (hrvatskom, srpskom, bošnjačkom…) i sve one ili njihovi roditelji potječu s teritorija nekadašnje Jugoslavije.

Serija intervjua

Prije šest godina započet projekt bavi se istraživanjem suvremenih postjugoslovenskih migracijskih procesa kroz prizmu osobnih povijesti žena istog imena i prezimena. Umjetnici se učinilo interesantno upoznati osobe istog imena i prezimena, da bi dokumentirala proces njihova kretanja prouzročen raspadom bivše Jugoslavije, ekonomskim ili drugim razlozima, a k tome propitala i niz drugih tema od kojih su se ključne ticale pozicije žena u obitelji, raspodjele kućanskih poslova, porodičnog nasilja, obrazovanja, zaposlenja, prilika na radnom mjestu i odnosa s poslodavcima.

U svrhu istraživanja umjetnica je provela seriju intervjua s imenjakinjama koji su vođeni jedan na jedan na njihovim omiljenim lokacijama, a svaka je sudionica imala neograničenu mogućnost autorizacije i povlačenja iskaza na osjetljiva pitanja kad god bi to poželjela. Umjetnici je takav etički pristup bio veoma važan, a poziciju moći koja pripada istraživaču do kraja je dokinula tako što se i sama eksponirala javnosti kroz seriju tipskih pitanja koja su sastavljena u suradnji s anketiranim ženama.

Ova serija intervjua koja se proteže na 12 metara u malom prostoru Studija Kamov na žalost nije mogla biti prikazana, ali bit će objavljena u knjizi »Leksikon Tanja Ostojić« krajem godine i predstavlja jedan od ključnih elemenata projekta.

Detalj s izložbe u Stidiju Kamov / Foto Roni BRMALJ

Kroz razgovore s Tanjama Ostojić koje su govorile o vlastitim, ali i iskustvima svojih roditelja i djece, tako da se dobije presjek stanja kroz tri generacije, ispostavilo se da je nasilje u obitelji već generacijama uobičajena pojava na ovim prostorima. Više od polovice žena koje su sudjelovale u istraživanju imale su takvo iskustvo, a neke su se zbog toga i razvele, kazala nam je umjetnica. Jednako tako uočljiv je trend izrabljivačkog odnosa poslodavaca prema ženama, zbog čega su dvije sudionice morale otkazati i sudjelovanje na radionici održanoj u sklopu riječke izložbe.

Prijateljstvo

O sebi Tanje Ostojić progovaraju i kroz vezenje. U suradnji s umjetnicom Vahidom Ramujkić koja već niz godina razvija tehniku dokumentarnog veza, održane su četiri radionice na kojima su imenjakinje zajednički radile na kolektivnoj tapiseriji, sastavljenoj od pojedinačnih radova u koje su utkale svoja razmišljanja o vlastitoj poziciji.

S obzirom da vezenje zahtijeva dugi rad, ova tehnika pruža dovoljno vremena za diskusije o različitim egzistencijalnim temama, kroz koje su se Tanje Ostojić imale priliku pobliže upoznati, izgraditi odnos međusobnog povjerenja pa čak i prava prijateljstva, kakvo se razvilo između novinarke Tatjane – Tanje Ostojić iz Beograda i inženjerke strojarstva Tanje Ostojić Guteše iz Subotice, koje smo sreli na riječkoj izložbi.

– Tijekom boravka u Banjoj Luci i Zagrebu imale smo zajednički smještaj, a time i priliku da razgovaramo mimo samih radionica. To nam je druženje otkrilo da se odlično razumijemo i od tada se zovemo cimericama – ispričala nam je Tanja Ostojić iz Beograda, koja je svojedobno i sama istraživala koliko u tom gradu ima imenjakinja, a kroz ovaj je projekt otkrila da postoje i određene osobine zajedničke ženama ovog imena.

Većina Tanja Ostojić vrlo je emancipirana, samostalna i želi biti nezavisna, tvrde naše sugovornice, od kojih je svaka u kolektivnu tapiseriju utkala neku priču koja za nju ima posebno važno značenje.

Za Tanju Ostojić, rođenu Beograđanku, koja se, međutim, nikad nije tako osjećala, jer je veći dio mladosti živjela u BiH, to je bilo pitanje »Gdje je moja domovina?«

– Uvijek sam imala problem kad je trebalo pisati radove na temu »moj zavičaj«. Moje kćeri i ja rođene smo u Beogradu, a sve tri u državi različitog imena u trenutku našeg rođenja. To je strašno. Zato kažem da sam izgubila svoju domovinu i na različitim jezicima postavljam pitanje gdje se ona nalazi – kaže Tanja koja Ostojićeve opisuje kao pleme vrlo sklono migracijama pa stoga i vrlo razgranato na području bivše Jugoslavije.

Prednost zbog imena

To pokazuje i veliki crtež na izložbi s kartom Evrope i migracijskim putanjama Ostojić koje sudjeluju u projektu. Najviše Tanja rođenih u Srbiji otišlo je živjeti u inozemstvo, izvan granica bivše SFRJ, a one rođene u Hrvatskoj i Crnoj Gori migrirale su u Srbiju i BiH. Osim ovih zabilježene su i lokalne migracije između Brača i Splita, a i kretanja jedne Tanje koja se više puta selila na relaciji između Istre, Slovenije i Italije.

Najstarija Tanja Ostojić rođena je 1950., najmlađa 2004. godine, a umjetnica ih je okupila putem društvenih mreža.

Tanja iz Subotice sudjelovanje u projektu prihvatila je iz čiste radoznalosti, shvativši ga kao priliku da iskusi nešto novo i upozna se s procesom umjetničkog stvaranja.

– Nisam imala puno prilika za druženje s umjetnicima, a kad sam posjećivala izložbe to uglavnom nije bilo na otvaranjima kad su autori prisutni i objašnjavaju svoje radove. Shvatila sam da umjetnici kroz svoja djela iznose velik dio svoje intime, svojih osjećanja i imaju jedan umnogočemu specifičan način razmišljanja. To što sam naučila nešto o umjetnosti i sama nešto napravila za mene je najdragocjeniji dio projekta, uz upoznavanje novih prijatelja. Nekoliko Tanja Ostojić doživjela sam kao istinske prijateljice i više ne mogu biti objektivna kad je to ime u pitanju. Osoba koja se zove Tanja Ostojić kod mene će uvijek imati neku malu prednost samo zbog svoga imena – priznaje Tanja iz Subotice koja je izradila vez »Znanje je moć«, želeći naglasiti važnost znanja i obrazovanja.

Osim prilike da se oprobaju u kreativnom radu, koji je za Tanju Ostojić Gutešu uključivao i rad s terakotom na radionici u Kikindi, sudionice projekta su sudjelovale i u edukativnim aktivnostima – od stručnih vođenja kroz izložbe i kolekcije u različitim muzejima do autorskih vođenja kroz vlastitu izložbu. Za dvije Tanje Ostojić koje žive u okolici Banja Luke to je bila i prva prilika za posjet muzeju u tom gradu koje nikad dotad nisu posjetile, a tijekom boravka u Rijeci četiri Tanje su posjetile i kolekcionara Marinka Sudca radi sudjelovanja u projektu »Umjetnik na odmoru«.

Izložba u Rijeci ostaje otvorena do 9. rujna, a uz ostalo uključuje i omiljene recepte Tanja Ostojić koje su ovaj projekt ostvarile uz potporu Goethe-Instituta u Beogradu, muzeja suvremene umjetnosti u Banjoj Luci, Beogradu i Zagrebu te riječkog MMSU-a.