U povodu 130. obljetnice rođenja kipara i medaljera Rudolfa Spieglera, u Studiju Moderne galerije Josip Račić u utorak se otvara izložba njegovih radova iz fundusa Moderne galerije, kojom se nastoji pridonijeti primjerenoj valorizaciji tog do danas zapostavljenog umjetnika.

“130 godina od rođenja i 35 godina od smrti akademskog kipara Rudolfa Spieglera, njegova su djela ostala većinom stručno neobrađena, a za studijsku izložbu Moderne galerije odabrana su 24 medaljerska djela nastala u prvom razdoblju kipareva stvaralaštva”, najavljeno je.

Riječ je o razdoblju od 1911., kada je završio Akademiju likovnih umjetnosti do 1935. godine, u kojemu bio najviše prisutan u javnom likovnom životu, ponajprije Zagreba. – samo od 1920. do 1930. održao je pet samostalnih izložbi, u Zagrebu i Osijeku.

To su bile njegove jedine samostalne izložbe, iako je za života redovito sudjelovao na skupnim izložbama, na kojima su mu djela kontinuirano prikazivana i nakon što je umro. 

“Iako je najveći broj Spieglerovih djela pohranjen od 1971. u Muzeju grada Zagreba, njegov cjelokupni opus do danas nije primjereno ni zasluženo vrednovan, a samim time ni adekvatno javno prezentiran”, ustvrdila je autorica izložbe Tatijana Gareljić.

“Stoga njegova djela ostaju i dalje uglavnom nepoznata, a kipar Rudolf Spiegler gotovo anoniman”, istaknula je u katalogu izložbe.

Gareljić podsjeća kako je u svom u dugogodišnjem radu umjetnik ostvario “respektabilnih dvjestotinjak medaljerskih djela, a velik broj portretnih medalja u drugoj polovici 20. stoljeća, kada mijenja svoj likovni izričaj i modelira ih u visokom reljefu”.

“Izložbom Rudolfa Spieglera iz fundusa Moderne galerije nastavljamo ciklus izložbi kojima, skrećući pozornost javnosti na vrijednu umjetničku građu iz golema muzejskog fundusa, obilježavamo obljetnice u životu i stvaralaštvu nedovoljno valoriziranih autora kojih su djela poveznica modernih izričaja unutar korpusa hrvatske likovne umjetnosti novijega razdoblja”, ocijenila je.

Spiegler se, kao mladi kipar, uspješno predstavio u izradi vrlo popularnih domoljubnih medalja nastalih za vrijeme Prvoga svjetskog rata, oblikujući figurativne kompozicije s likovima iz hrvatske povijesti s temom iz vojničkog života (“Zrinski i Frankopan”, “Barun Trenk”, “Hrvatski domobrani”).

Ostvaruje i radove sa sakralnom i alegorijskom tematikom, kao i s prizorima iz svakodnevnog života (“Svesokolski slet u Zagrebu”, “Madona s djetetom”, “Izložba stoke u Zagrebu”).