ZAGREB » Nije bio lak zadatak sakupiti na jednom mjestu reprezentativan odabir likovne umjetnosti koja je nastajala kroz pola stoljeća – no kustosu i likovnom kritičaru Aleksandru Bassinu to je pošlo za rukom kad je osmislio i postavio izložbu »Magija umjetnosti – protagonisti slovenske suvremene umjetnosti 1968.-2013.«.

Taj je veliki projekt, nakon što je postavljen u bečkom Kunstlerhausu (a prije toga u Vili Manin u Udinama), preksinoć stigao u Zagreb: izložba je svečano otvorena u Gliptoteci, a pokrovitelj joj je Boris Pahor. 

  Aleksander Bassin, koji niz godina prati likovna događanja u Sloveniji i na prostorima nekadašnje zajedničke države, odlučio je prikazati povijesnu razvojnu liniju slovenske umjetnosti, a kao ishodište odabire godinu velikih društvenih turbulencija, 1968. Izabrane umjetnike, čija su djela za ovu prigodu prikupljena iz nacionalnih, autorskih i privatnih zbirka, u najvećoj mjeri čine slikari (njih je 53), zatim kipari (18), grafičari (6) i fotografi (19). 

  – Uz ove umjetnike počeo sam se razvijati kao kritičar. Ono čime sam se vodio u odabiru je kriterij kvalitete, zanemarujući pritom trendove koji kadšto i uništavaju umjetnost, rekao je Aleksandar Bassin, napomenuvši kako je na izložbi ostavio dostojan prostor klasičnim oblicima izražavanja. 

  – Izložba daje prednost slici. No tu su i kiparski radovi, fotografije i odabrani primjeri iz suvremene grafike. Prevladava živahni kolorizam koji je u Sloveniji dugo vremena bio maltene ugušen, objasnio je Bassin koji je kao moto svoga kritičarskog rada naveo krilaticu »što više istine, a što manje priviđenja!« 

  Izložba »Magija umjetnosti« zauzela je čitav izložbeni prostor Gliptoteke. Središnja dvorana ugošćuje »izložbu u izložbi« pod nazivom Pejzaž, kao tematsku preokupaciju u slovenskom slikarstvu i fotografiji. Zanimljivo je pratiti kako se u likovnosti trendovi vrte u ciklusima, tako da neki slikarski radovi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća podsjećaju na današnje struje, osobito naginjanje hiperrealizmu.

Zastupljeni su radovi nastali u specifičnom ozračju modernističke prakse sedmog i osmog desetljeća prošloga stoljeća, zatim ekspresivna nova figuracija i neokonstruktivizam te retroavangarda devedesetih i izrazito individualizirane autorske poetike koje prevladavaju u novom, likovno iznimno bogatom prostoru samostalne slovenske države proteklih dvadeset godina. 

  Anton Peršak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Slovenije, u svome se govoru osvrnuo na čitavu povijest međusobnog prožimanja hrvatske i slovenske kulture, od renesanse do danas.