Izložba »Normandija – Rađanje impresionizma«, što će se moći od 4. listopada do 4. siječnja iduće godine vidjeti u Klovićevim dvorima, predstavit će 90 radova velikih slikarskih majstora koji su u 19. stoljeću pronalazili utočište u Normandiji bježeći pred industrijskim okolišem koji je u to vrijeme transformirao velike gradove. U Normandiji su umjetnici u suglasju s prirodom razvili sposobnosti slikanja na otvorenom, nastojeći uhvatiti trenutak u vremenu i varijacije boja u ovomu sjevernjačkom krajoliku. Umjetnici nisu obraćali pozornost samo na pejzaž, već i na svakodnevni život seljaka i ribara,

   – Jedinstvena vrijednost ove zbirke je u tome što u punoj raznolikosti predstavlja različite umjetničke pokrete 19. stoljeća – realizam, romantizam, impresionizam i postimpresionizam – prateći nijanse njihova razvoja i brojne promjene koje su dovele do rođenja modernizma 20. stoljeća. Ova izložba kombinira promišljanja o djelovanju prirode, obale, krajolika i grada sa žanrovskim slikama i mrtvim prirodama, ističe kustos izložbe i direktor zbirke »Slikati u Normandiji« Alain Tapié.

   On smatra da osobita privlačnost ovih slika Normandije ne leži toliko u portretiranju regionalnog identiteta ili povijesnog razdoblja, koliko u neuhvatljivom djelovanju prirode koja se u njima ogleda.

Slikati u Normandiji

Zbirka »Slikati u Normandiji«, s radovima Moneta, Boudina, Géricaulta, Courbeta, Corota, Dufyja, Renoira i mnogih drugih, postala je simbol Normandije kao pravog središta izvrsnosti. Stvorena 1992. godine na inicijativu Regionalnog vijeća Donje Normandije, te uz pomoć privatnih partnera, zbirka »Slikati u Normandiji« okuplja više od stotinu slika.

   – Honfleur, Le Havre i kasnije Rouen su imena koja stoje kao simboli tih trenutaka intenzivnog stvaranja i razmjene velikih inovacija moderniteta u nastajanju poznatijeg pod imenima impresionizma i fovizma. Od Moneta do Jongkinda, od Lebourga do DeLattrea, od Marqueta do Dufyja, tek su neki susreti koji su tijekom više od stoljeća obdarili Normandiju emblematičnom slikom užitka u slikanju, objašnjava Tapié i dodaje da naglasak u izboru djela jest na diskretnom, ponekad i tajnom utjecaju samog pejzaža, a ne poznatijih mjesta i prizora. Corot i Boudin imaju svoj sivi impresionizam, Signac i Louvrier biserni kolorizam.

   Slike su predstavljene slijedom koji povezuje fizikalnu dimenziju s topografijom i koji, krenuvši od farme Saint Siméon kao polazne točke, stiže do obale i zamisli turističkog obalnog mjesta. Zatim se upućuje uzvodno, slijedeći obale Seine, da bi završio u kontinentalnom dijelu, u samom srcu normandijskog krajolika, objašnjava kustos.

Farma Saint-Siméon

Izložba je podijeljena na četiri sekcije, prema regijama i umjetnicima koji su se tamo okupljali. Prvi korpus okuplja slike nastale »Na Farmi Saint Siméon« koja je u 19. stoljeću bila sastajalište umjetnika, slikara i glazbenika kao što su: Jean-Baptiste Corot, Gustave Courbet, Constant Troyon i Eugene Boudin. Farma Saint-Siméon na Côte de Grâce odigrala je ključnu ulogu jer je svoje stalne ili privremene stanovnike povezala s vrhunskim prirodnim okruženjem koje je često znalo biti grubo, tužno i nasilno, kao scenografija njihova teškog rada ili plandovanja.

   Drugu tematsku cjelinu čini »Radni život i praznici na moru«. Tu su, s jedne strane, na slikama zaustavljeni ribari i lokalni radnici. U svojoj grubosti, sjedinjuju se s brodićima, morskom travom i stijenama, i sudjeluju u tihim tragedijama plima. S druge su pak strane turisti, koji dolaze i narušavaju tišinu. Stižu u svojoj finoj odjeći, poziraju, brbljaju i stvaraju skupine kako bi uživali u strasti koja se ljudima s mora gadi – kupanju. Na plaži uvijek ima više žena u pratnji djece. Na obzoru se vide regate, i scene utrka zamjenjuju dolazak poštanskih kočija i rad na poljima.

   Mnoga mjesta na obali Normandije, od Honfleura do Langrunea, oblikovala su ovu slikarsku školu koju predstavljaju Gustave Courbet, Eugene Boudin, Johan Barthold Jongkind i Claude Monet, umjetnici koji otjelovljuju impresionizam.

Uz Seineu

Treći dio izložbe čini divizija »Normandijski krajolik«. Normandija je bila omiljena destinacija prvih turista, prvenstveno Engleza, koji su dolazili u Francusku nakon potpisivanja Mira u Amiensu 1802, i prolazili kroz Normandiju na putu do Pariza. U svojim usamljeničkim, kontemplativnim djelima slikari Isabey, Huet, Daubigny i Corot znali su kako uhvatiti poeziju prirodnog okoliša ove regije.

   I konačno, posljednji dio eksponata vezan je uz rijeku – »Uz Seineu«. Slike prate ovu čudesnu rijeku između Le Havrea i Pariza, zaustavlaju trenutke u kojima Seine prolazi od neukrotive sile mora do vrhunskog licemjerja urbanih društvenih aktivnosti. Na svojem brodu-atelijeru Le Bottin Daubigny je izgleda bio prvi koji je prepoznao intimnost tih mjesta. Od 1865. Renoir, Monet i Bazille odredili su što će Seine značiti slikarima. Impresionisti su zatim postupno otkrili vodu i te je godine Renoir pozvao Bazillea da se pridruži njemu i Monetu na putovanju brodom niz Seineu.

   Zbirka »Slikati u Normandiji« izlagana je u Francuskoj i izvan nje. Nakon Austrije, SAD-a, Japana i drugih zemalja prikazana je i u trima nacionalnim galerijama Estonije, Latvije i Bjelorusije 2009. – 2010. Godine 2011. izložena je tijekom sastanka na vrhu G8 održanom u Deauvilleu, nakon čega je otišla u Nacionalni muzej Ukrajine u Kijevu, kao i u Lvov i Dnjepropetrovsk. Potom slijede skandinavske zemlje, a sad je do početka siječnja u Zagrebu odakle kreće put zapada, u Ljubljanu i Trst, kao i uvijek, uz najstroža pravila konzervacije.