Foto D. Kovačević
Nogometaš, reprezentativac i vrsni golgeter Davor Vugrinec strastveni je sakupljač umjetnina. Dio njegove impresivne kolekcije sada je ponuđen na uvid javnosti
ZAGREB » Izložbom »Kolekcija Vugrinec/Remek-djela hrvatske moderne«, što će se od 26. veljače do 21. travnja moći razgledati u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu, ova kuća počinje ciklus izložbi »Privatne kolekcije u javnoj instituciji«, doznali smo jučer na konferenciji za novinare od ravnateljice Umjetničkog paviljona Jasminke Poklečki Stošić.
– Nakon 18 godina rada i organiziranja mnogih izložbi kojih ne bi bilo bez posudbi iz privatnih zbirki, odlučili smo predstaviti te privatne riznice umjetnina i njihove vlasnike – otkrila je Poklečki Stošić i dodala da će osim domaćih kolekcionara Umjetnički paviljon izložiti i funduse stranih. Da su privatne kolekcije rasadište kapitalnih djela umjetnosti, potvrdio je i autor postava izložbe Igor Zidić istaknuvši da Vugrinčeva izložba predstavlja gotovo kompletnu panoramu hrvatskog slikarstva od kraja 19. stoljeća do gotovo sredine dvadesetoga. Nedostaje joj tek Vlaho Bukovac.
Publika će u Umjetničkom paviljonu imati priliku vidjeti slike Nikole Mašića, Celestina Medovića, Bele Csikosa Sesije, Ivana Tišova, Otona Ivekovića, Emanuela Vidovića, Ferde Kovačevića, Mirka Račkoga, Miroslava Kraljevića, Oskara Hermana, Vladimira Becića, Joze Kljakovića, Ljube Babića, Jerolima Miše, Marina Tartaglie, Ignjata Joba, Milivoja Uzelca, Vilka Gecana, Marijana Trepšea, Ive Režeka, Jurja Plančića, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Frane Šimunovića, Slavka Šohaja i Ante Kaštelančića od slikara, te skulpture Ivana Rendića, Roberta Frangeša Mihanovića, Ive Kerdića, Branislava Deškovića, Ivana Meštrovića, Frane Kršinića i Joze Turkalja.
– Bez kolekcije Davora Vugrinca ne bismo imali realnu sliku hrvatske moderne, naglasio je Zidić i zahvalio ovom kolekcionaru što je svoju privatnu zbirku izložio javnosti i što je uvijek bio spreman na posudbu slika iz svoje kolekcije bez koje ne bi bile realizirane mnoge relevantne izložbe u zemlji.
Kanonski autori
Poznati povjesničar umjetnosti istaknuo je da je zbirku stvorilo »hipersenzibilno oko i bogomdani talent« ovog proslavljenog hrvatskog nogometnog reprezentativca. No potonja mu je referenca, ističe Zidić, često i diskvalifikacija u malograđanskim kolekcionarskim kuloarima.
– Iako Vugrinečevu zbirku smatram jednom od najboljih ikad stvorenih, a ovdje vidimo tek prvi segment (razdoblje od 1880. do 1945.), čule su se i neke posve neprimjerene reakcije. Grube diskvalifikacije ne samo korektnog, nego i odličnog kolekcionara, koji itekako dobro zna svoj posao, počivaju na očitom nepoznavanju njegove zbirke, njegovih interesa i povijesti njezina nastanka, ali i na nepoznavanju samog čovjeka. Kad netko udomi takva dobra hrvatske umjetnosti, zaslužuje priznanje i zahvalnost sredine a ne uvrede: jer sve što čuva za sebe – čuva i za nas, napominje Zidić koji smatra da je u ta djela utkan i dio našeg kolektivnog identiteta.
– Mnogi među Vugrinčevim autorima kanonski su autori hrvatske moderne; neke od njegovih slika i skulptura ponajbolja su djela hrvatske umjetnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća, tumači Zidić i otvara pitanje očuvanja cjelovitosti ove kolekcije u budućnosti, za što će biti potreban angažman društvenih institucija.
Remek-djela
Među pedesetak izložaka iz dijela Vugrinčeve zbirke, Zidić barem njih 20 smatra remek-djelima. Nasumično ističe »Penelopu« Bele Csikosa Sesije, »Magdalenu« Milivoja Uzelca ili pak »Splitsku« luku Emanuela Vidovića, kao i skulpture Ivana, Meštrovića, Frane Kršinića i Roberta Frangeša Mihanovića.
Nekadašnji nogometaš Rijeke, Dinama, Slaven Belupa, Varteksa, turskog Trabzonspora, talijanskih Lecce, Atalante i Catanije, prvu je sliku kupio za Božić 1997. godine – bili su to Stančićevi »Kartaši.« Otada je krenulo strastveno kolekcioniranje hrvatskih remek-djela i kontinuirano educiranje.
– Skupljam isključivo hrvatske umjetnike i kriterij mi je kvaliteta djela, tražim samo istaknuta djela, navodi Vugrinec.
Nakon Zagreba izložba putuje u Varaždin i Koprivnicu – u Gradskom muzeju Varaždin bit će otvorena od 6. svibnja do 7. lipnja, a u Galerija Koprivnica od 12. lipnja do 5. srpnja.
