Studio "Josip Račić"

Salonski formati autora kralja Tomislava

Maja Hrgović

Foto D. Jelinek

Foto D. Jelinek

Robert Frangeš-Mihanović najpoznatiji je po spomeniku kralju Tomislavu na dnu Zrinjevca, a Moderna galerija obilježava 75. obljetnicu njegove smrti izložbom tridesetak radova odabranih iz svog fundusa – prije svega to su skulpture studijskog karaktera i salonskog formata te medalje i plakete po kojima je bio međunarodno poznat



Malom, ali zanimljivom izložbom manjih kiparskih formi u Studiju »Josip Račić«, Moderna galerija obilježava 75. obljetnicu smrti autora jednoga od najistaknutijih simbola Zagreba, spomenika kralju Tomislavu na dnu Zrinjevca – Roberta Frangeša-Mihanovića (1872-1940). Frangeš Mihanović pripada među najvažnije osobnosti europskog kiparstva na prijelazu 19. u 20. stoljeće; školovan je u Beču i Parizu, bio je agilni kreator umjetničkog života, pomogao je utemeljiti današnju likovnu Akademiju u Zagrebu, u kiparstvo je prvi unio neka obilježja impresionizma…


   Izložba okuplja njegova reprezentativna djela iz fundusa Moderne galerije. Riječ je o tridesetak radova – prije svega to su skulpture studijskog karaktera i salonskog formata te, uz dva akvarela, medalje i plakete u kojima su sintetizirani impresionistički, secesijski i simbolički likovni izričaji. Primjerice, mali kip »Sadilica« koji prikazuje gomoljasto žensko tijelo u čučnju; to je poljoprivrednica koja nešto čačka po zemlji, ili pak medalja »Pastuh«, na kojoj je zarobljen neuspjeli pokušaj nekog seljaka da obuzda nemirnog, ritajućeg konja u propnju, čija je griva nalik kakvom plamtećem grmu. Najveći dio radova čine portretna poprsja – »Glava filozofa«, »Glava Lisinskog«, »Moja majka«…


   – Frangeš-Mihanović otrgnuo je reljefnu malu plastiku od renesansnih i klasicističkih uzora i dodijelio joj mjesto ravnopravne umjetničke discipline. Svojim slobodnim i inovativnim pristupom kiparskom stvaralaštvu suvereno je anticipirao impresionističke i simboličke odlike i težnje nove umjetnosti na prijelazu stoljeća – istaknula je Tatijana Gareljić, autorica izložbe i kataloga, koja osobito cijeni Frangešove medalje. Danas najpoznatije kiparevo djelo – spomenik kralju Tomislavu koji je nastao od 1928. do 1938., a podignut je 1947. – ona opisuje kao »veličanstvenu sintezu pročišćenog volumena i suzdržanog intenziteta geste«.




   O medaljama i plaketama kojima je stekao svjetsku slavu pak kaže: »Mada malobrojni, medaljerski radovi hrvatskoga kipara predstavljaju kao autentičnoga tumača i nositelja onodobnih najaktualnijih europskih likovnih procesa i zbivanja. Frangeš-Mihanović otrgnuo je reljefnu malu plastiku od renesansnih i klasicističkih uzora i dodijelio joj mjesto ravnopravne umjetničke discipline«.


   Frangeš-Mihanović zapamćen je i po skulpturama namijenjenima arhitekturi – »Alegorije znanosti« (Teologija, Medicina, Justicija i Filozofija) nad vratima Zlatne dvorane Odjela za bogoštovlje i nastavu počinje raditi još tijekom studija, a iste motive izvodi i za Sveučilišnu knjižnicu (1912). Na Mirogoju postoje brojni nadgrobni spomenici koje je radio, kao što su skulptura »Seljak« na Mallinovu grobu (1913) i visoki reljef »Majčina ljubav« (1917).


   Moderna galerija u Zagrebu skrbi o više od 80 djela Roberta Frangeša-Mihanovića nastalih u razdoblju od 1891. do 1939. godine, od studenskih ostvarenja do vrijednih dijela hrvatske moderne, zaključno s djelima koja su nastala pred sam kraj umjetnikova života.