Privremena galerija

Rujevica, ljetna depandansa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti

Nela Valerjev Ogurlić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

Izložba iz fundusa MMSU može se razgledati u Ulici Branimira  Markovića 1,  u gradskom stanu broj 8, što ga je Slaven Tolj  kao ravnatelj Muzeja  dobio od grada na korištenje



RIJEKA Djela  dvadesetak umjetnika  iz  zbirke  Muzeja  moderne i suvremene umjetnosti, mahom  autora koji  su životom i stvaralaštvom povezani s  ovdašnjim podnebljem, do kraja  tjedna  može se  razgledati na Rujevici,  na  izložbi  postavljenoj  u  stanu ravnatelja  Muzeja  Slavena Tolja, privremeno pretvorenom u galeriju.


Ljetna  depandansa  Muzeja   nalazi  se  u Ulici Branimira  Markovića 1,  u gradskom stanu broj 8, što ga je Tolj  kao ravnatelj Muzeja  dobio od grada na korištenje, došavši iz  Dubrovnika. Ondje se u petak navečer  okupilo  veliko  društvo kulturnjaka  i umjetnika, a  neformalnom otvorenju  postava  pridružilo se i  ponešto  susjeda kojima je  izložba prvenstveno namijenjena,  iako su dobrodošli i  svi ostali.


Vidljivost u lokalnoj zajednici


Otkako je  došao  na čelo Muzeja  Tolj  kao jedan  od  prioritetnih ciljeva  svoga djelovanja  ističe  povećanje   vidljivosti  muzeja  u zajednici kroz   živu komunikaciju  s   lokalnom  zajednicom.  Tome bi trebali  pridonijeti  programi  s kojima  se  publika  može  poistovijetiti,   jer  su   najuže vezani  uz  probleme  i život  te  zajednice.  



Između ostalih, otvorenju  izložbe  na  Rujevici su prisustvovali  Damir Čargonja  Čarli,  dugogodišnji voditelj  Multimedijalnog centra  Rijeka i  pripadajuće  Galerije OK te  umjetnik Karlo Došen.   Čargonja je  2004. godine   u   Došenovu  stanu  na 18. katu  poznatog riječkog  »nebodera  smrti«  u Čandekovoj  ulici   pokrenuo   projekt  »Galerija  Nebeska«  i  postavio izložbu »Vrtoglavica«  kako bi skrenuo  pažnju  na  problem  življenja u kolapsirajućem  neboderu  koji  je  doslovno  predstavljao  prijetnju ljudskim životima. No, za razliku od  aktualne  izložbe na Rujevici,  »Galerija Nebeska«  nije dobro odjeknula u gradskim strukturama.  Umjesto  izaslanstva  Odjela  za  kulturu,  na otvorenje  izložbe je došao samo  komunalni  inspektor ,  što je  nekoliko dana nakon otvaranja rezultiralo  prijetnjom Odjela za   komunalni sustav  Došenu da će  biti deložiran   iz  stana u gradskom vlasništvu, ako ga  nastavi  koristiti nenamjenski i predstavljati kao  galeriju.– Drago mi je  da  se vremena mijenjaju  i da  je danas  dopušteno organizirati izložbe u gradskim stanovima,   a  posebno me veseli  ako smo  tome  na neki način   pripomogli.  Uvijek  netko  mora probijati granice  dopuštenog.  Sada  kad znamo  da nema  zapreke, sigurno ćemo   obnoviti  projekt »Galerije nebeske«,  najavio  je Došen  koji  još uvijek živi  u istom neboderu.– Neboder  bi iduće godine  trebao  dobiti   novu fasadu i to bi mogla biti  prilika  da  pokrenemo  akciju  koja bi  ga izdvojila iz mnoštva  drugih riječkih nebodera,  jer  to zaslužuje.  Možda bismo ga  mogli  obojati u crno i priču  o  riječkom  neboderu smrti prodati kao  brend.  Uvjeren sam  da  bi  to  dobro odjeknulo   i  u  kontekstu riječke  kandidature  za  Europsku  prijestolnicu kulture,  rekao nam je  Došen,  dok je  Damir Čargonja Čarli primijetio:   – Riječ je  o dvije  bitno različite  izložbe  pa je  posve očekivano da  su i reakcije različite.  Naš koncept   je   bio   previše  brutalan i  opasan  po tadašnje političke odnose.  Ono je bila  jedna hardcore  izložba u čijoj su izvedbi sudjelovali i sami stanari, sa svim  svojim frustracijama, a ovo je samo jedna  lijepa  mainstream izložba. Zbog toga  shvaćam da je budućnost na njihovoj strani.


Izložba  »Ako  neće Muzej brdu, hoće brdo Muzeju = Ako neće brdo Muzeju, hoće Muzej  brdu«   jedan je od takvih projekata.   Organizirana  je  u sklopu  riječkog izdanja  »Urbanističke  početnice« posvećenog  temi  stanovanja,  a  prva joj je namjera  osvijestiti nedostatak javnih sadržaja u perifernim  gradskim kvartovima, te   građanima  približiti  zbirku  koja im  pripada.


Tolj  živi u kvartu  građenom  modelom  poticane stanogradnje  u blizini Pravnog fakulteta  i njegovi  susjedi  uglavnom su najmoprimci  gradskih  stanova.   Zadovoljni su  jer su  uspjeli riješiti  jednu  od temeljnih egzistencijalnih potreba,  problem  stanovanja, ali im je kvaliteta  života  umanjena činjenicom da u kvartu nema gotovo nikakvih javnih sadržaja.


Odcijepljeni od grada


– U  kvartu postoji   jedna  kavana, jedna  frizerska  radnja i odnedavno dječja  igraonica.  Drugih sadržaja nema  iako u  naselju    živi  mnogo stanara  koji su  na neki način  odcijepljeni od grada.  U  proteklih desetak dana  razgovarao sam  s  barem  200  ljudi    iz  susjedstva  koji  izložbu  smatraju  dobrodošlom   i  pozdravljaju  ideju  da se ovdje   dogodi   još neki sadržaj.  Ti  mi je dovoljno da budem sretan,  kazao nam je   Tolj  iako  se otvorenju  izložbe  nije  odazvalo previše  susjeda. 


Ljudi su  shvatili  da će  na otvorenje  doći  neka druga  publika  i ta im  situacija  nije  bila  previše  draga.  Zato su  rekli da  će izložbu radije  doći   pogledati  neki od idućih  dana.  Jedna  od uloga Muzeja  je  da privocira  priče  koje će  ljude  potaknuti  da  počnu razmišjati  o probemima  koji ih tište,  ali  ih  možda nisu  osvijestili  ili  ih  jednostavno ne znaju artikultirati.  Ovaj   je događaj  već potaknuo  ljude  na  razmišljanje  kao bi   se jedna  od  praznih garaža  u vlasništvu Grada  mogla  prenamijeniti u neki  javni sadržaj, možda  u prostor  koji  bi  služio mladima.


Upravo skupina  djeca  bila je  i među  prvim kvartovskim posjetiteljima izložbe, na  kojoj smo sreli i  Toljevog  susjeda  Marijana Bujića.


– Bio sam   prvi  kojeg  je  Slaven Tolj  pitao  bi li se izložba mogla održati  i  pružio  sam mu  podršku.  Ja sam za!  Neki su  susjedi  pomalo  brinuli  da  će  nas to ometati,  ali  ne  vidim zašto,   na  izložbe dolaze ljudi koji su kulturni.  Ovo je  prvi put da se u kvartu  organizira neki događaj  i mislim da  to  treba  pozdraviti.  Neka i  ljudi s periferije dožive  malo kulture  i umjetnosti.   Izbor radova nije  prevelik,  a  ni  ja nisam  nisam  znalac,  ali  ovo što vidim  –  lijepo je! – rekao  nam je  Marijan Bujić   koji  priznaje da se  na Rujevici osjeća pomalo izolirano.


– U kvartu nam nedostaju mnogi sadržaji,  ne samo   umjetnički.  Sve je  koncentrirano  u centru grada,  a  za  odlazak u centar  ljudi  često nemaju  vremena i  mogućnosti.  I  ja    sam u takvoj situaciji,  jer  imam  bolesnu,  nepokretnu suprugu.


Selidba u »Benčić«


Osim  odnosa  centra i  periferije,  odnosno  pitanja   kvalitete života  u  rubnim  gradskim kvartovima,  izložba na Rujevici  dotiče  i  općeniti  problem   pomanjkanog  interesa  javnosti  za  muzejske  programe, pa  Muzej  privodi publici  ako  već  ne može  obrnuto.  Međutim,  u slučaju  Muzeja moderne i suvremene  umjetnosti  koji  od  osnutka djeluje  u  neadekvatnom prostoru,  bez  mogućnosti  organizacije stalnog postava,  publika sve kad bi i htjela  upoznati se  njegovim  fundusom, za  to jednostavno  nema  mogućnosti, osim   sporadično.


S   obzirom  da u  postojećem prostoru  Muzej  nema  osnovne  uvjete  za  funkcioniranje,  a  preseljenje  u novi prostor  stalno se odgađa,  Slaven Tolj  smatra  da  tavorenje   u podstanarstvu  jednostavno treba prekinuti  i   okrenuti se  novim  načinima djelovanja:


– Trebamo napraviti  jedan hrabriji potez i  jasno  reći da prostor u kojem smo sada nije adekvatan.   Umjesto da  čekamo  uređenje   »H-objekta«, zalažem se   da  odmah  preselimo  u  kompleks  »Benčića«  i   počnemo raditi   u kući  koja  nam je  namijenjena ,  pa  makar  privremeno  ostali bez  izložbenog  prostora.   Izlagat  ćemo  posvuda po gradu,  u svim mogućim  prostorima   i malo pomalo graditi jednu novu situaciju jer ova u kojoj smo  jednostavno  nije održiva, napominje Slaven Tolj.