Foto V. Karuza
Izložba iz fundusa MMSU može se razgledati u Ulici Branimira Markovića 1, u gradskom stanu broj 8, što ga je Slaven Tolj kao ravnatelj Muzeja dobio od grada na korištenje
RIJEKA Djela dvadesetak umjetnika iz zbirke Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, mahom autora koji su životom i stvaralaštvom povezani s ovdašnjim podnebljem, do kraja tjedna može se razgledati na Rujevici, na izložbi postavljenoj u stanu ravnatelja Muzeja Slavena Tolja, privremeno pretvorenom u galeriju.
Ljetna depandansa Muzeja nalazi se u Ulici Branimira Markovića 1, u gradskom stanu broj 8, što ga je Tolj kao ravnatelj Muzeja dobio od grada na korištenje, došavši iz Dubrovnika. Ondje se u petak navečer okupilo veliko društvo kulturnjaka i umjetnika, a neformalnom otvorenju postava pridružilo se i ponešto susjeda kojima je izložba prvenstveno namijenjena, iako su dobrodošli i svi ostali.
Vidljivost u lokalnoj zajednici
Otkako je došao na čelo Muzeja Tolj kao jedan od prioritetnih ciljeva svoga djelovanja ističe povećanje vidljivosti muzeja u zajednici kroz živu komunikaciju s lokalnom zajednicom. Tome bi trebali pridonijeti programi s kojima se publika može poistovijetiti, jer su najuže vezani uz probleme i život te zajednice.
Izložba »Ako neće Muzej brdu, hoće brdo Muzeju = Ako neće brdo Muzeju, hoće Muzej brdu« jedan je od takvih projekata. Organizirana je u sklopu riječkog izdanja »Urbanističke početnice« posvećenog temi stanovanja, a prva joj je namjera osvijestiti nedostatak javnih sadržaja u perifernim gradskim kvartovima, te građanima približiti zbirku koja im pripada.
Tolj živi u kvartu građenom modelom poticane stanogradnje u blizini Pravnog fakulteta i njegovi susjedi uglavnom su najmoprimci gradskih stanova. Zadovoljni su jer su uspjeli riješiti jednu od temeljnih egzistencijalnih potreba, problem stanovanja, ali im je kvaliteta života umanjena činjenicom da u kvartu nema gotovo nikakvih javnih sadržaja.
Odcijepljeni od grada
– U kvartu postoji jedna kavana, jedna frizerska radnja i odnedavno dječja igraonica. Drugih sadržaja nema iako u naselju živi mnogo stanara koji su na neki način odcijepljeni od grada. U proteklih desetak dana razgovarao sam s barem 200 ljudi iz susjedstva koji izložbu smatraju dobrodošlom i pozdravljaju ideju da se ovdje dogodi još neki sadržaj. Ti mi je dovoljno da budem sretan, kazao nam je Tolj iako se otvorenju izložbe nije odazvalo previše susjeda.
Ljudi su shvatili da će na otvorenje doći neka druga publika i ta im situacija nije bila previše draga. Zato su rekli da će izložbu radije doći pogledati neki od idućih dana. Jedna od uloga Muzeja je da privocira priče koje će ljude potaknuti da počnu razmišjati o probemima koji ih tište, ali ih možda nisu osvijestili ili ih jednostavno ne znaju artikultirati. Ovaj je događaj već potaknuo ljude na razmišljanje kao bi se jedna od praznih garaža u vlasništvu Grada mogla prenamijeniti u neki javni sadržaj, možda u prostor koji bi služio mladima.
Upravo skupina djeca bila je i među prvim kvartovskim posjetiteljima izložbe, na kojoj smo sreli i Toljevog susjeda Marijana Bujića.
– Bio sam prvi kojeg je Slaven Tolj pitao bi li se izložba mogla održati i pružio sam mu podršku. Ja sam za! Neki su susjedi pomalo brinuli da će nas to ometati, ali ne vidim zašto, na izložbe dolaze ljudi koji su kulturni. Ovo je prvi put da se u kvartu organizira neki događaj i mislim da to treba pozdraviti. Neka i ljudi s periferije dožive malo kulture i umjetnosti. Izbor radova nije prevelik, a ni ja nisam nisam znalac, ali ovo što vidim – lijepo je! – rekao nam je Marijan Bujić koji priznaje da se na Rujevici osjeća pomalo izolirano.
– U kvartu nam nedostaju mnogi sadržaji, ne samo umjetnički. Sve je koncentrirano u centru grada, a za odlazak u centar ljudi često nemaju vremena i mogućnosti. I ja sam u takvoj situaciji, jer imam bolesnu, nepokretnu suprugu.
Selidba u »Benčić«
Osim odnosa centra i periferije, odnosno pitanja kvalitete života u rubnim gradskim kvartovima, izložba na Rujevici dotiče i općeniti problem pomanjkanog interesa javnosti za muzejske programe, pa Muzej privodi publici ako već ne može obrnuto. Međutim, u slučaju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti koji od osnutka djeluje u neadekvatnom prostoru, bez mogućnosti organizacije stalnog postava, publika sve kad bi i htjela upoznati se njegovim fundusom, za to jednostavno nema mogućnosti, osim sporadično.
S obzirom da u postojećem prostoru Muzej nema osnovne uvjete za funkcioniranje, a preseljenje u novi prostor stalno se odgađa, Slaven Tolj smatra da tavorenje u podstanarstvu jednostavno treba prekinuti i okrenuti se novim načinima djelovanja:
– Trebamo napraviti jedan hrabriji potez i jasno reći da prostor u kojem smo sada nije adekvatan. Umjesto da čekamo uređenje »H-objekta«, zalažem se da odmah preselimo u kompleks »Benčića« i počnemo raditi u kući koja nam je namijenjena , pa makar privremeno ostali bez izložbenog prostora. Izlagat ćemo posvuda po gradu, u svim mogućim prostorima i malo pomalo graditi jednu novu situaciju jer ova u kojoj smo jednostavno nije održiva, napominje Slaven Tolj.