RIJEKA  »Ne brini o poetici, ona će doći sama« naziv je velike retrospektivne izložbe istaknutog vizualnog umjetnika Gorana Petercola, danas otvorene u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, a organizirane u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture. Izložba donosi Petercolove slikarske radove, akcije u prostoru, svjetlosne instalacije, crteže i fotografije te otvara nova gledišta na njegovu umjetnost, ali i na sam čin proizvodnje umjetnosti, koji autor vješto demistificira.

– Riječki MMSU jedan je od najvažnijih izložbenih prostora u Hrvatskoj, značajna je i činjenica da se bavi retrospektivama suvremenih umjetnika, onih koji još uvijek žive i djeluju, pa tako na ovoj izložbi predstavljam i radove nastale u proteklih godinu dana. Ova moja retrospektiva ne donosi pregled baš svih radova, ona predstavlja koncept koji se iza njih krije. Ne bi bilo moguće u ovom prostoru, koliko god on velik, ili mali bio, predstaviti sve što sam ikad napravio, ali može približiti ono što je ideja ili koncept koji stoji iza mog opusa – kazao nam je Petercol uoči otvaranja izložbe.

Velike retrospektive

»Ne brini o poetici, ona će doći sama« četvrta je retrospektivna izložba MMSU-a organizirana u sklopu programskog pravca Doba moći Europske prijestolnice kulture, koji se, pored ostalih tema, fokusira i na strukture moći promatrajući ih u rasponu od njihovog destruktivnog do kreativnog potencijala, od nasilja i opresije do pobjede slobodne volje, istaknut će između ostalih Irena Kregar Šegota na otvaranju izložbe, gdje su uz Kregar Šegotu i samog umjetnika, brojnu publiku pozdravili i Ivo Matošić, v.d. ravnatelja MMSU-a, te kustosica izložbe Sabina Salamon.

U sklopu tog programskog pravca održane su velike retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca, Gorana Trbuljaka i Vlade Marteka, a retrospektiva Gorana Petercola im se prirodno pridružuje zbog činjenice da je riječ o autoru koji se indirektno, ali permanentno obračunava sa sustavom umjetnosti koji provodi tihu institucionalizaciju i unifikaciju postupaka stvaranja i načela proizvodnje umjetnosti. U tom smislu može se sumirati da se svi njegovi radovi prvenstveno bave problemima smisla stvaranja, istaknuto je na otvorenju.

Nekonvencionalni pogled

– Dok pokušava slijediti konvenciju, put ga odvodi od očekivanog rezultata k nepredviđenim varijetetima. Uzmemo li najklasičniji primjer stvaranja po gledanju motiva, Petercol itekako gleda, ali ne gleda konvencionalno, već vidi ono što se po konvenciji gledanja ne zamjećuje: rub formata papira umjesto njegove središnje površine, međuprostor između stupa izlagačkog prostora i umjetničkog rada, sjene umjesto predmeta – ističe kustosica izložbe Sabina Salamon.