Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
16. studenoga 2018.
Bijenale industrijske umjetnosti

foto Prizivanje duhova povijest i budućnosti: Što smo vidjeli na Bijenaleu industrijske umjetnosti

snimio Marko Gracin
snimio Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 31. srpanj 2018. u 9:48 2018-07-31T09:48:26+02:00

Bijenale na 10 lokacija predstavlja radove 27 domaćih i stranih umjetnika i umjetnica, a u riječkom MMSU-u izlažu: Fokus grupa, Vlatka Horvat, Siniša Ilić, Naeem Mohaiemen, Maryanto, Daniela Ortiz, Dan Perjovschi, Miljohn Ruperto, Selma Selman, Arheološki muzej Istre, Škart, Marko Tadić i Miro Manojlović.

Od sredine srpnja do kraja listopada ove godine u Labinu, Raši, Vodnjanu, Puli i Rijeci održava se drugi Bijenale industrijske umjetnosti – »Na leđima palih divova«, u suorganizaciji Labin Art Expressa XXI, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka i Arheološkog muzeja Istre te u sklopu projekta Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020.

Bijenale na 10 lokacija predstavlja radove 27 domaćih i stranih umjetnika i umjetnica, a u riječkom MMSU-u izlažu: Fokus grupa, Vlatka Horvat, Siniša Ilić, Naeem Mohaiemen, Maryanto, Daniela Ortiz, Dan Perjovschi, Miljohn Ruperto, Selma Selman, Arheološki muzej Istre, Škart, Marko Tadić i Miro Manojlović.

Dan Perjovschi predstavlja se serijom crteža pod naslovom »Izvještaj iz Rijeke i Istre«, i odmah na početku treba izraziti žal što će njegov rad flomasterima na zidovima uvijek impresivnog prostora novog MMSU-a biti ograničenog vijeka. Duhovite, pronicljive i nadasve aktualne poruke, koje se protežu od politike preko sporta do društvenih anomalija, iznimno su impresivne pogotovo što posjetitelja dočekuju dok se uspinje stepenicama na prvi kat Muzeja uvodeći ga polako u Perjovschijev crno-bijeli svijet.

»U borbi protiv nasilnih koristim Molotovljev marker«, piše sam za sebe Perjovschi. Zanimljivo, jedna od poruka odnosi se i na činjenicu da se 80-ih godina prijavljivao na riječki bijanale crteža, ali njegov rad nije bio prihvaćen. Sada je, eto, Perjovschi značajan dio ne samo riječke izložbe nego i cijelog Bijenala industrijske umjetnosti.

Stari i novi MMSU

Kao što je šteta što će se njegovi crteži morati ukloniti i što će ostati samo dio arhive MMSU-a, jednako je »nepravedno« što će sa zidova MMSU-a nestati impozantan rad indonezijskog umjetnika Maryanta. Svojim crtežima, nastalima ugljenom prašinom koja u obliku crnih mrlja ostaje ispod samih crteža, Maryanto istražuje elemente industrijalizacije i rudarstva specifične u prvom redu za njegovu Džakartu, ali ih potom spaja s dojmovima iz istarskih rudnika i Rijeke kako bi stvorio jedinstvene crteže velikog formata.

5

– Imali smo priliku pratiti kako rad nastaje, moramo priznati da na početku nisamo imali osjećaj da će to ovako ispasti. Tijekom rada to izgleda uglavnom kao neprepoznatljiva crna mrlja na zidu, a onda se odjednom počinju pojavljivati forme i oblici i na kraju imamo ovaj impresivan rad – objašnjava nam Katerina Jovanović iz riječkog MMSU-a.

Naeem Mohaiemen predstavlja se zanimljivom video instalacijom »Dva sastanka i sprovod«. Riječ je o 88 minuta dugom radu koji se bavi vrlinama i manama Pokreta nesvrstanih, ali i utjecajem Europe na migracijske režime. Ovaj je rad ujedno bio tehnički najzahtjevniji za izvesti, s obzirom na velika platna na kojima se projicira i koja se protežu cijelom dužinom prostorije.

Rad Siniše Ilića »u svojoj postavci se bavi reprezentacijom života i njegovih koreografija u vreme industrijskog, kapitalističkog razvoja grada Rijeke te u savremenom trenutku«, ali i povezuje stari i novi riječki MMSU. Naime, kombinira se video sniman u prostoru starog muzeja, pokazujući kako je ono što je nekada predstavljalo suvremenu umjetnost sada napušteni prostor, s radovima iz fundusa muzeja iz razdoblja od 1930. do 1945. Ilić suprotstavlja crtež i slike koje predstavljaju momente tog vremena; crteži radnika prije i poslije posla pokazuju kako je cijelo to vrijeme odisalo, a posebno je zanimljivo što je u novi prostor muzeja u »Benčiću« Ilić dovukao i stari, prašnjavi namještaj i izložbene vitrine iz nekadašnjeg prostora MMSU-a koje još uvijek »mirišu na Dolac«.

Potresni i moćni radovi

Vlatka Horvat predstavila se na Bijenalu performansom ispred brodogradilišta Treći maj, dok je na izložbi njen rad »Spomenici«. Prema riječima Katerine Jovanović, Horvat dio tijela izmješta iz normalnog konteksta i pretvara ga u spomenik prikazujući sve to serijom malih fotografija. Selma Selman, umjetnica romskog podrijetla iz Bihaća, svoju umjetnost bazira na svom vlastitom životu; ona i njena obitelj su primarni izvor njezine umjetnosti i uglavnom kada stvara se referira na Rome i njihove probleme.

2

Njen rad »You Have No Idea« vjerojatno je emotivno najizražajniji. Video snimka njenog performansa u kojem Selman stoji u galeriji i različitim intenzitetom i gestikulicijom gotovo 60 minuta bez prestanka ponavlja frazu »You Have No Idea« iznimno je potresan, a referira se na činjenicu da pripadnici većine nikada zapravo ne mogu znati kako je to biti manjina. Osim videa, rad obuhvaća i njene crteže na različitim limenim objektima prizivajući sakupljački aspekt romskog života, a sve je upotpunjeno prostornom intervencijom s naizgled beskrajnim nizom natpisa »You Have No Idea«.

Iznimno moćnim radom predstavlja se Daniela Ortiz - svojom slikovnicom, odnosno čitankom »ABC rasističke Europe«. U formi koja podsjeća na veselje djetinjstva, kombinacijom kolaža, slike i teksta, autorica abecednim redom slaže pojmove koji se odnose na europski sustav kontrole migracija i kolonijalni rasizam. Različiti termini opisani su iz antikolonijalne i antirasističke perspektive i kritički se odnose prema europocentrizmu. I sama autorica dio je migracijskih priča koje obilježavaju današnji svijet, s obzirom na njen odlazak iz Perua u Španjolsku.

Riječanima bi posebno zanimljive mogle biti freske iz palače šećerane u »Benčiću«. Naime, autori iz Fokus grupe su svojim istraživanjem došli do spoznaje da freske nisu orginalno rađene za Rijeku.

3

– Na freskama su predstavljeni azijski radnici, izgleda čak i da su robovi u pitanju, što kada se uzme u obzir da Rijeka nije poslovala s Dalekim istokom, a nije bilo ni tog robovskog rada, znači da su freske napravljene prema već postojećim nacrtima iz grafičkih mapa i da su u pitanju preslike – objašnjava Jovanović. Izložene su i replike kalupa korištenih za proizvodnju šećera; kopije su napravljene na temelju orginalnog predmeta pronađenog u Pješčanoj uvali kod Pule.

Grebanje po površini povijesti

Kako navodi kustoski tim »Što, kako i za koga/WHW«, »Na leđima palih divova« prepričava stare i pokušava ispričati nove priče, osvrnuvši se u različitim smjerovima: »Grebanje po površini povijesti, nasumično traganje koje donosi plodove ponovnih uspostava pokidanih veza, skretanje pažnje na neočekivane detalje, usmjeravanje pogleda kako bi se iznova prisjetili zaboravljenog, točke su oko kojih nastaju privremena polazišta priča u nastanku.

U kontinuiranom kretanju, itinerar izložbe preslaguje fragmente povijesti, istodobno izmičući umornom obrascu cikličkih ponavljanja, formirajući rascjepkane narative isprepletenih geografija i ritmova, unutar i izvan kapitalizma. »Na leđima palih divova« priziva duhove povijesti i budućnosti, u ljetnom snatrenju mjestimično isprekidanim signalima za uzbunu koji dopiru iz svih smjerova, a na koje se tek naizgled nitko ne odaziva«, navode kustosice u svom tekstu. Izložba ostaje otvorena do 23. rujna.

4

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka