RIJEKA » »Andrija Girardi, slikar svjetla u sjeni« – tako glasi puni naziv monografije autorice Branke Arh posvećene vrsnom hrvatskom akvarelistu koji samostalnom izložbom gostuje u Državnom arhivu Rijeka, gdje je predstavljena i knjiga o njegovu stvaralašvu. Izborom djela u monografiji i na izložbi autorica je nastojala sabrati najbolje i najvažnije stvaralačke trenutke umjetnika, koji ga smještaju ne u lokalne već u hrvatske likovne vidokruge, a to su upravo djela ostvarena u tehnici akvarela. Premda nije zapostavljao ulje i grafiku, akvarel je na prvom mjestu u njegovu opusu.

   »Akvarelist po osjećanju, liričar intimnih formi, blagih tonaliteta i meditativnih ozračja, vrstan opservator koji u nekoliko lakih poteza ostvari temeljne odnose u prostoru slike. U lakom i nepopravljivom tragu kista, u tankim nanosima i prozračnim razljevima koji korespondiraju sa zračnim bjelinama podloge, ostvario je profinjenu ljepotu trenutka« – riječi su kojim ga opisuje kritičarka.

   Rođen u Šibeniku 1937. godine, Andrija Girardi je diplomirao arhitekturu u Sarajevu, a potom i slikarstvo u Zagrebu, u klasi prof. Nikole Reisera. U svojoj umjetničkoj suštini blizak senzualnosti i neposrednosti svoga učitelja, usvojio je njegov način skicoznog nabacivanja motiva na papir, vibrantan potez, ali i sklonost slikanju aktova i portreta. Jedan od svojih ponajboljih akvarela pod nazivom »Profesorove posljednje ruže« posvetio je svom učitelju na Akademiji.

   Girardi je slikao i ulja na platnu, ali je s akvarelnim kistom ostao najsigurniji i najbolji. Uljem – kako je naglasila Arh – nije mogao izraziti meditativnu stranu svog bića jer mu je važna bila fluidnost, transparentnost i mekoća osjetilnog. Riječ je o slikaru gotovo istočnjačke suptilnosti.

   U akvarelu je bilježio impresije gradova, ulica i trgova s brojnim figurama prolaznika umnoženih njihovim sjenama. Svaka figura ima svoju iskošenu sjenu koja sva u nježnom govoru i tihom tonu uvijek prati čovjeka. Prema riječima Branke Arh, stvarnost je u njegovoj imaginaciji tek krhki odraz prolaznosti, a u sjeni ga nije zanimalo tamno, već svjetlo kojem se uvijek obraćao.

   Monografija i izložba predstavljaju i sjajne Girardijeve ženske aktove, osobito one iz 1975. godine, te njegovo portretno slikarstvo u tehnici akvarela iz 2004. i 2005. godine.

   Knjiga je objavljena u nakladi riječkog ogranka Matice hrvatske, a dostupna je i »on line«. Prema riječima autorice, rađena je s nakanom da bude pregledna, lepršava, lako čitljiva, a istodobno ozbiljna i informativna publikacija, namijenjena struci i široj javnosti. Vizualni pečat dao joj je Branko Lenić, a reprodukcije radova snimio je Marko Hajdina.

   Andrija Girardi se riječkoj publici predstavio 1989. godine u nekadašnjoj Galeriji Jadroagent, a aktualna izložba može se razgledati do 29. siječnja, u radno vrijeme DAR-a, od 8 do 16 te srijedom do 18 sati.